Stručni skup koji je 18. juna upriličen u Vladi Crne Gore, u Podgorici, a koji je bio posvećen edukaciji u vezi sa racionalnom upotrebom ljekova, bio je produkt saradnje Ministarstva zdravlja, Crnogorske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za lijekove – CALIMS. Na repertoaru velikog broja farmaceutskih profesionalaca i predstavnika zdravstvene vlasti, našle su se i brojne teme iz opsega farmaceutske politike, aktuelnih dešavanja, prakse i nauke. Budući da je poseban segment skupa činilo opisivanje zakonske regulative u vezi sa ovom oblašću, prezentovan je i sadržaj novog pravilnika o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, Prijedlog Etičkog kodeksa u promovisanju ljekova te odnosa farmaceutske industrije i zdravstvenih radnika, Prijedlog izmjene regulative u dijelu rada Komisije za Pozitivnu listu. Prikazujući svoja radna iskustva u opisanom segmentu, prisutnima su se ovom prilikom obratili dr Mira Dašić, predstavnica Ministarstva zdravlja, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Milorad Drljević, direktor Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva, Tatjana Banković, predstavnica CALIMS-a, a ulogu još jednog predavača i moderatora skupa imala je i dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora CALIMS-a. Pored ostalog, bila je ovo prilika za usvajanje preporuka i upoznavanje sa iskustvima stručnjaka u inostranstvu. S tim u vezi bio je i nastup konsultantkinje Svjetske zdravstvene organizacije, dr Ilze Aizsilniece.
Oblast racionalne upotrebe ljekova i njihovo oglašavanje u Crnoj Gori izražava potrebu za čvršćim partnerstvom zainteresovanih strana – odnosno timski pristup. Radeći zajedno, moramo osigurati da svi zdravstveni radnici i krajnji korisnici, pacijenti, bolje primjenjuju lijekove – naglasila je obraćajući se skupu dr Mira Dašić, predstavnica zdravstvene vlasti. Ona je pritom napomenula da je skup realizovan u okviru Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji koji su Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija verifikovali za period 2012-2013.
Kako je navela Mina Brajović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, razlozi neracionalne upotrebe ljekova u Crnoj Gori su: neadekvatan nivo znanja, nepostojanje objektivnih naučno utemeljenih podataka, neograničena dostupnost ljekovima, ali i neadekvatna promocija i oglašavanje ljekova. – Oglašavanje i promovisanje lijekova predstavljaju dvije izuzetno značajne poluge/instrumenta kojima se utiče na praksu propisivanja lijekova, snabdjevenost tržišta lijekovima i njihovu potrošnju – istakla je ona. Sprovođenjem u praksu odredaba Nacionalnog plana, objasnila je, postupak prepisivanja i izdavanja lijeka trebalo bi da bude optimizovan. Poseban značaj u tom smislu ima primjena odredaba Rezolucije Svjetske zdravstvene organizacije kojom su još 1988. god. definisani Etički kriterijumi za promociju ljekova. Doprinos stvaranju ravnoteže između legitimnih poslovnih ciljeva farmaceutske industrije za ostvarivanjem profita i medicinskih i ekonomskih potreba pružaoca zdravstvene zaštite, te na kraju i korisnika tih usluga, ideal je kom treba težiti kada je u pitanju rad na obezbjeđuivanju racionalne upotrebe ljekova.
– Danas se od svih zemalja Evropske unije traži da se obezbijedi sigurnost pacijenta, da se poboljša efikasnost terapije, da se promovišu visoki etički standardi u saradnji zdravstvenih radnika i farmaceutske industrije, da se poštuju prava paacijenta, ali i njihova socijalna očekivanja, da se ojača kredibilitet tog odnosa preko stvarne transparentnosti i da se ojača prijamčivost obje strane za izgradnju etičkih principa – objasnio je u okviru svog izlaganja dr Milorad Drljević. Ističući značaj korektnog oglašavanja ljekova i pružanja tačnih i ažuriranih podataka i informacija, on je ukazao na važnost sagledavanja odredaba Prijedloga Pravilnika o oglašavanju ljekova, usaglašenog sa Evropskom direktivom, kao i Zajedničke deklaracije o oglašavanju ljekova Evropske komore ljekara, okvirnog akta Prijedloga kodeksa u promovisanju ljekova.
Ukazujući na značaj isticanja naučne poruke, nasuprot promovisanju informacija o specifičnim efektima lijeka, dr Ilze Aizsilniece iz Svjetske zdravstvene organizacije, na primjerima je ilustrovala poželjnu praksu racionalne primjene ljekova. Poseban značaj pripada marketinškom segmentu, u okviru kog je veoma važno sa velikom posvećenošću struci, javnosti i predstavnicima zdravstvenog sistema, u prvom redu ljekarima, pružiti korektnu i objektivnu informaciju o svojstvima lijeka. Time, naravno, treba insistirati na kontinuiranoj edukaciji ljekara, što bi značajno doprinijelo efektivnoj korekciji loše prakse u korišćenju ljekova.
Sugerišući značaj potrebe za nadzorom izdavanja ljekova, dr Tatjana Banković je opisala cijeli kompleks odredaba kojima se u okviru aktuelnog crnogorskog zakona o ljekovima tretira oglašavanje. Tako je objasnila da svaki oblik davanja informacije od strane proizvođača lijeka predstavlja oglašavanje. Proizvođačima je dozvoljeno da lijek objektivno oglašavju u stručnim časopisima, da vrše sponzorstva i sprovode aktivnosti koje ne smiju da dovode u zabludu pacijente i ljekare.
Predstavljanjem osnovnih odredbi Prijedloga Pravilnika koji se bavi navedenom problematikom, posebno je istaknuto prikazivanje sadržaja sažetka karakteristika lijeka, opisana je regulativa u dijelu poklona predstavniku stručne branše – koji ne bi trebalo da bude vrijednosti veće od oko 30 evra -, te uspostavljanja prakse korektnog ponašanja predstavnika farmaceutske industrije. Poštovanje režima izdavanja, racionalizacija potrošnje u smislu da se radi na neizdavanju antibiotika kao ni drugih lijekova čiji je režim izdavanja na recept, obaveznog konsultovanja ljekara u vezi sa primjenom bilo kog lijeka, bili bi dobra trasa za regulaciju ovog pitanja.
Oglašavanje lijeka opštoj javnosti nije dozvoljeno za ljekove koji se izdaju na recept. Ukoliko se ne izdaju na ljekarski recept, ljekovi mogu biti oglašavani samo stručnoj javnosti. Zabranjeno je reklamiranje lijeka koji je direktno namijenjen djeci. Zabranjeno je i davanje besplatnih uzoraka lijeka predstavnicima opšte javnosti. U slučaju nepoštovanja odredaba korektnog oglašavanja lijeka, Zakon nalaže mjere kažnjavanja.
U okviru veoma konstruktivne podjele mišljenja koja je realizovana tokom radionice, predstavnici struke otvorili su veliki broj pitanja. Bilo je riječi o deinisanju pojedinih pitanja, preciziranju pravnih odredaba koje to regulišu, praksi pojedinih farmaceutskih kompanija i sl. Jedan od učesnika diskusije, dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, pojasnio je: – Naš je cilj da naši pacijenti imaju savremenu zdravstvenu zaštitu, da se naši doktori informišu, da prate najnovija savremena medicinska dostignuća i da prate savremena farmaceutska dostignuća. – S tim u vezi, posebno je naglasio značaj međusobne saradnje u okviru ovih sektora, što zaista i jeste ključ uspostavljanja dobre prakse u ograničenju potrošnje ljekova.
Add comment