V Medical konferencija
Pokušaću ovom prilikom da objasnim na koje načine radiohirurgom možemo tretirati neke pacijente sa tumorima mozga. Mislim da ste svi čuli za gama radiohirurguju. Ona je predstavljena medicinskoj zajednici početkom pedesetih godina prošlog vijeka. Švedska je bila jedna od vodećih sila u domenu njene primjene. Ovaj program je tada opisan kao onaj u kojem možete da zračite mali cilj jednom frakcijom, visokom dozom zračenja. Radiohirurgija koja se u to vrijeme koristila prevashodno je primjenjivana u terapiji pacijenata sa hemoragijom i bolom uslovljenim karcinomom. Nakon nekoliko godina napravljeni su novi pomaci i mogućnost sprovođenja operacija stigla je na scenu. Naravno, danas se radiohirurgija može primjenjivati posredstvom mnogih uređaja. Koriste se različiti sistemi, a u nekim centrima svijeta u upotrebi su protonski sistemi za vođenje operacije.
1968. godine konstituisana je prva gama jedinica u radijskoj hirurgiji, u Švedskoj[1]. Kasnije se pojavio određeni razvoj u planiranju, uređenju, indikacijama itd. Postojali su drugi modeli koje smo koristili u prošlosti da bi uradili operaciju. U početku je broj pacijenata bio nizak, ali nakon nekoliko godina pokazuje se eksponencijalni rast njihovog broja. Danas možemo tretirati pacijenta sa meningiomom, metastazama, AVM-om mozga (arteriovenozne malformacije mozga), kolomom mozga, tumorom hipofize … i mnogo drugih vrsta tumora.
Prof. dr Selčuk Peker rođen je u Giresunu (Turska) 1961. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Adžetepe (Hacettepe Üniversitesi), u Ankari 1984. godine. 1993. godine specijalizirao je neurohirurgiju na istom univerzitetu. Dr Peker je dobio stipendiju iz radijske hirurgije, gamma noža, na Medicinskom centru Univerziteta u Pitsburgu, a nakon toga, i u oblasti hirurgije bolova i hirurgije poremećaja kretanja na Univerzitetu u Oregonu. 2000. godine radio je za Odjeljenje za neurohirurgiju Univerziteta u Marmari. 2005. godine postao je vanredni profesor, a iste godine počinje sa radom u bolnici Adžibadem Kozjata (Acıbadem Kozyatağı). 2011. godine dobio je diplomu profesora na polju medicine na Univerzitetu u Adžibademu. Bio je radno angažovan u Univerzitetskoj bolnici od 2016. godine. Dr Selčuk Peker uglavnom radi na radiohirurgiji gama noža, operacijama bolova i operacijama poremećaja kretanja.
31. maja bio je gostujući predavač Pete Medical konferencije u Budvi. Ovo je dobra prilika da predstavimo neka iskustva o kojima je tom prilikom govorio.
Danas postoji više od 300 centara u svijetu i više od milion pacijenata koji su tretirani radiohirurgijom. Izdvojio bih, na primjer, pacijente sa meningiomom. Karakterističan je slučaj pacijenta koji je imao operaciju za uklanjanje Falko tentorijalnog meningioma, rezidualnog tumora. Poslije operacije, budući da morate nešto učiniti u cilju uklanjanja tumora, izvršili smo operaciju. Nakon toga tumor je skoro u potpunosti uklonjen. Postoje, međutim, slučajevi kada pacijent sa meningiomom ne može biti podvrgnut operaciji, zbog smještaja, lokalizacije tumora, kad operacija može rezultirati katastrofalnim ishodom. Metoda izbora u ovakvim slučajevima bila bi primjena gama noža. Prema iskustvu koje smo stekli, kod ovakvih pacijenata skoro je gotovo potpuno djelotvorna.
Imali smo iskustvo i u operisanju pacijenata sa vestibularnim tumorom. Najkomplikovanija pojava koju možete očekivati poslije ove operacije jeste facial paseo. Međutim, sa radijskom hirurgijom gama noža, stopa paralize lica kod ovih pacijenata manja je od 0,5%. Danas se, s tim u vezi, sve češće odlučujemo za primjenu upravo ove metode kako bi ovim pacijentima bilo obezbijeđeno zračenje na određenom području. Tumor postaje manji nakon nekoliko godina.
Sljedeća indikacija je AVM (arteriovenske malformacije). Rizik u liječenju ovih pacijenata jeste krvarenje u mozgu, tako da morate liječiti AVM i istovremeno ga zračiti. AVM, kako pokazuje naše iskustvo, potpuno nestaje nakon toga. Radiohirurgija gama noža podrazumijeva da aplikaciju kadra morate primijeniti na pacijentovu glavu, uz lokalnu anasteziju. Ovaj okvir vam daje stereotaktični balon. Nakon primjene okvira na glavi pacijenta, vršimo tomografiju, angiografiju itd. Zatim obavljamo kompjutersko planiranje, odlučujemo o tome gdje da zračimo, kakav će biti očekivani odgovor itd. To bi bila procedura.
Naravno, poznato je da danas postoji mnogo vrsta tretmana zračenja. Radiohirurgija je samo jedna od njih. Značenje radiohirurgijom podrazumijeva obuhvat male regije tijela, u jednoj sesiji. Potrebno je obezbijediti visoku količinu zračenja u toj oblasti, bez poremećaja normalnog tkiva oko tumora. Naravno, može se vršiti i zračenje u hipofrakcionim tretmanima. To znači da za nekoliko dana možete izvršiti zračenje, malu količinu zračenja u toj oblasti, ili možete koristiti frakcionisanu radioterapiju radi liječenja.
Add comment