- juna je, na Cetinju, u svečanom ambijentu Gradske kafane obilježen Dan Ljekarske komore. Tradicionalna godišnja konferencija Ljekarske komore bila je prilika da se napravi presjek aktivnosti ove institucije, kao i da se od strane stručnih predavača opišu tekući izazovi.
Organizatori su se pobrinuli za prijatan ambijent u kom su uz zvuke himne Oj, svijetla majska zoro interpretirane i poznate numere klasične muzike.
U okviru Dana Ljekarske komore, održana su i tri predavanja koja su vodili dekan Fakulteta za državne i evropske studije, profesor upravnog prava, istaknuti prijatelj i predsjednik Suda Ljekarske komore, Đorđije Blažic, prof. dr Miodrag Šoć, specijaliste sudske medicine i profesor Medicinskog fakulteta u Podgorici, zatim magistar medicinskih nauka, dr Sanja Simović.
Gosti su, između ostalih, bili direktor Lekarske komore Srbije, dr Miodrag Stanić, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne lekarske komore Beograda, dr Nikola Bogosavljević, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, dr Vikica Krolo i prof. dr Milivoje Dostić, član Upravnog odbora i Skupštine Komore doktora medicine Republike Srpske.
Uz najljepše želje, dr Cerović je svim kolegama čestitala dan Ljekarske komore. Podsjetila je da je prve školovane ljekare na teritoriji današnje Crne Gore imao Kotor u XIV vijeku. Prve stalne školovane ljekare u Crnu Goru doveo je knjaz Nikola krajem XIX vijeka i početkom XX vijeka a to su bili tri čuvena ljekara toga doba – dr Milan Jovanović Batut, dr Petar Miljanić i dr Jovan Kujačić, koji su upravo ovdje, na Cetinju postavili temelje savremene naučno zasnovane medicine. Prvu ideju i potrebu o udruživanju ljekara u Crnoj Gori formulisao je dr Jovan Kujačić 1903. godine u “Glasu Crnogorca”, a tek 50 godina kasnije ideja je realizovana osnivanjem Društva ljekara 1947. godine koje je 20. juna 1995. godine promovisano u Ljekarsku komoru.
Knjaz Nikola i kneginja Milena su 1871. godine dobili nasljednika Danila I a od darova dobijenih za krštenje finansirali su izgradnju narodne bolnice “Danilo I” na Cetinju. Prvim zakonom koji je regulisao pružanje zdravstveno zaštite na teritoriji Crne Gore, a koji je donio Petar Miljanić i nazvao Zbornik pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore proklamovano je da će se u bolnica liječiti svi bonici, nezavisno od vjere, nacije, pola i uzrasta. Posebno obilježje ovoj bolnici dao je čuveni hirurg prof. dr Novikov koji je iz Odese došao na malo Cetinje i, kako je rekao, svo svoje znanje i ljubav utkao u tu bolnica. Prvi upravnik ove bonice bio je dr Milan Jovanović Batut, a čuveni ljekari ove bolnice bili su dr Niko Martinović, Vladimir Gerasimović, Drago Petrovic, Jovan Krišić, Jovan Kujačić, Đorđe Vuletić, Gordana Jovetić, Vukola Cukić, Vukota Dedović, Milan Gvozdenović i prof. dr Niko Miljanić, sin dr Petra Miljanića.
Na Cetinju je zaživjela naučno zasnovana medicina koja je zamijenila tradicionalnu medicine zasnovanu na travarima i vidarima, kazala je dr Cerović objašnjavajući zašto je baš Cetinje prava destinacija za obilježavanje ovakvog jubileja.
Ljekarska komora sarađuje sa brojnim evropskim i svjetskim organizacijama, a punopravni je član Stalnog komiteta evropskih ljekara, Svjetske medicinske asocijacije, kao i član Foruma evropskih ljekara Jugoistočne Evrope. U protekoj godini Komora je bila vrlo aktivni sudionik predloga Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i uputila niz predloga u vezi s tim, a istakla je i javni interes očuvanja Bolnice u Meljinama i Instituta „Dr Simo Milošević”, napravila ozbiljnu uštedu u cilju kupovine stambenog prostora za ovu ustanovu, ali i realizovala dokumentarni film o istorijatu zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
Još jedan Dan Ljekarske komore Crne Gore esnaf dočekuje ponavljanjem poruke nadležnima da zdravlje nacije mora da bude državni interes broj jedan, ali i da je komora nezavisna strukovna organizacija oslobođena političkih uticaja.
– Ljekarska profesija je profesija u kojoj su razlike vrijednost, prednost i snaga, a ne problem ili mana. Ovo ističem jer je i od strane najveće svjetske asocijacije ljekarskih komora ukazano na tendenciju velikog upliva politike u ljekarsku profesiju, protiv čega se moramo boriti, a što upravo radi Ljekarska komora Crne Gore” – poručila je predsjednica, dr Žanka Cerovic sa svečanosti koja je održana u prijestonici, na Cetinju, u gradu koji je vjekovima bio centar kulturnog, naučnog, diplomatskog i političkog života naše države.
Dr Cerović je istakla da je Ljekarska komora formirala elektronsku bazu podataka koja pokazuje da u Crnoj Gori danas radi oko 2.300 doktora sa crnogorskim državljanstvom, od čega ih je oko 1.800 u javnom zdravstvu.
– Elektronska baza znači da mi danas možemo da znamo koliko imamo specijalista po regionima, iz kojih specijalističkih oblasti, koliko ljekara je pred penzijom – na osnovu čega može i treba da se planira razvoj zdravstvene zaštite. Smatram da Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore ovu bazu treba da koriste kao jedan od strateških dokumenta za kreiranje zdravstveno politike u zemlji – ocijenila je ona.
Dr Cerović se osvrnula i na konkretne akcije koje je Ljekarska komora preduzela u posljednjih godinu, a u cilju ostvarivanja viših standarda prilikom liječenja građana, ali i jačanja društvene pozicije crnogorskih doktora medicine.
– Bili smo vrlo aktivni sudionik javne rasprave prijedloga nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i u pisanom obliku smo uputili brojne prijedloge za ispravke i dopune. Ministarstvu zdravlja smo uputili niz prijedloga u vezi sa izjednačavanjem stručnih kvalifikacija, izmjenama normativnih akata kojima se propisuje postupak dodjele specijalizacija, i jasno smo se suprotstavili namjeri da se ljekarima onemogući da dopunski rad vrše po sopstvenom izboru, ali i da se crnogorskim doktorima onemoguci da nakon penzioniosanja budu nosioci djelatnosti u privatnoj praksi – istakla je predsjednica Ljekarske komore.
Ona je podsjetila da je komora više puta ukazivala i na neophodnost propisivanja smjernica, protokola i normativa prilikom pružanja zdravstvene zaštite.
– To je preduslov bezbjednosti i pacijenata i ljekara – napominje dr Cerović.
Komora je, kako je dodala, isticala i javni interes očuvanja Opšte bolnice Meljine i Instituta u Igalu, kao strateški važnih institucija za crnogorsko zdravstvo.
Ljekarska komora, koja je punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije i ima svog predstavnika u Glavnom odboru Foruma ljekarskih komora Jugoistočne Evrope, dok je aktivna i u radu drugih međunarodnih asocijacija, kontinuirano je afirmisala i međunarodni ugled svojih članova.
Dr Cerović je naglasila da je novi počasni član Ljekarske komore Crne Gore prof. dr Mihael Podvinec, profesor na univerzitetu u Bazelu, načelnik ORL klinike u kantonalnoj bolnici u Aarau, autor više od 56 naučnih publikacija, inicijator niza akcija slanja materijalne i stučne pomoći. Svečanosti na Cetinju prisustvovala je i profesorka Nadežda Basara, onkolog-hematolog i jedna od vodećih stručnjaka za transplataciju matičnih celija u Evropi koja je, takođe, počasna članica Ljekarske komore Crne Gore.
Predsjednica Ljekarske komore je s posebnim zadovoljstvom pozdravila prisustvo perspektivnog mladog ljekara koji je ovih dana diplomirao na državnom fakultetu sa prosjekom 10 i koji je od strane Komore proglašen za najboljeg studenta za prošlu godinu, dr Rajmonda Gjonaja, od koga, kako je naglasila dr Cerović, Crna Gora očekuje puno.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđe Blažić, u svojstvu prijatelja Ljekarske komore, rasvijetlio je pravni okvir statusa Komore koja, kako je rekao, kao predstavnica zdravstvene djelatnosti treba da bude spoznata i tretirana kao vršilac javne djelatnosti i kao takva da ima autonomiju na osnovu svojih unutrašnjih akata. Prof. dr Blažić ukazao je na značaj harmonizacije odnosa na vertikalnoj osi ustanova u cilju optimalnog funkcionisanja sistema.
Na temeljima prava radnog odnosa objasnio je i načela slobodnog rada na osnovu kojih se tretira dopunski rad u bilo kojoj oblasti. Zakon o radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti uređuje zabrane, a prava rada su garantovana Ustavom. Dr Blažić je u nastavku ukazao i na značenja termina zaštite, prava i zabrane koja, posebno po pitanju ustanovljenja radnih odnosa u zdravstvu, postaju aktuelna.
Komora, kako je naglašeno ovom prilikom, i te kako ima ulogu da identifikuje probleme, a pretpostavka dobre izrade strategije je funkcionalna analiza stanja. U stvarima koje se tiču populacije, rekao je prof. dr Blažić, nužno je ostvariti kompromis na nivou svih institucija, kako bi se uspostavio optimalan okvir u kom građani ostvaruju svoja zakonom garantovana prava, u ovom slučaju konkretno na nivou zdravstva.
Prof. dr Miodrag Šoć, specijalista sudske medicine i profesor Medicinskog fakulteta u Podgorici, ukazao je na ustaljene pogreške sa kojima se kao specijalista sudske medicine najčešće sreće u praksi. – Ova tema, kao i tema krivične odgovornosti ljekara, zaokuplja najveću pažnju našeg esnafa u zadnjih 10-15-ak godina. Sva analitika govori da su greške najčešće u medicinskoj dokumentaciji nečitkost, nepotpunost i sva ta dijagnostika odn. nekritičko postavljanje dijagnoze. Stručno-medicinska literatura govori da se iza lošeg rukopisa krije upozoravajući sadržaj u odnosu na onoga ko piše, a loša praksa je da u svakodnevnom medicinskom poslu nijesu u potpunosti ispisani medicinski dokumenti – kazao je prof. dr Šoć.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori svaka ustanova posjeduje univerzalna medicinska dokumenta, prof. dr Šoć je iznio tvrdnju da ne posjeduje, što uslovljava neke dalje propuste. „Potres mozga” je dugo bio dijagnoza s velikom frekvencom zastupljenosti, a u svijetlu problematike o nedovoljno diferenciranoj dijagnozi. Danas se u Crnoj Gori dijagnoza „kontuzija” nekritički i tipski koristi, a u niz „omiljenih dijagnoza” ide i istegnuće vratnog dijela kičme. Problem olakog postavljanja dijagnoze uočljiv je i kod porodičnog nasilja, pa dolazi i do greški u razlikovanju termina „violentia _sica”, „tortura” i „nasilje”, što su pravno različiti termini. Prof. dr Šoć je iskoristio priliku i da pozove na oprez u diferencijaciji u posljednje vrijeme sve zastupljenijih dijagnoza MK10 i MK50, ali i naglasio da treba voditi računa o preciznoj, ne opisnoj, lokalizaciji uočenih promjena. Još jednu u nizu zastupljenih grešaka, po mišljenju prof. dr Šoća, čini stav da je Crna Gora vodeća po broju samoubistava. To su, kako je objasnio, tzv. policijska samoubistva, a ne podaci potkrijepljeni obdukcijom, pa ni ovakav stav ne može biti tačan.
– Stavljanje dijagnoze sub versio ili sub specio, bez obdukcije, pomaže protokol, ili proces, ili protekciju, pogubnu crnogorsku, da se taj proces završi prije, ali ja molim sve kolege da to ne rade, jer su na pogrešnom putu i mogu biti krivično sankcionisani – upozorava prof. dr Šoć.
Puno je problema različitog tipa u vođenju medicinske dokumentacije. Podaci govore da je najveći broj pokretanja slučajeva krivične odgovornosti ljekara na osnovu loše personalne komunikacije između ljekara i rodbine. Tri petine slučajeva pokrenuto je na osnovu ovog konfikta. Od 10 pokrenutih sudskih postupaka ove godine 8 je bilo ove vrste. Prof. dr Šoć skrenuo je pažnju i medijima da vode računa o tome koliko kompetentne osobe zovu u pomoć oko davanja izjava.
Dr Mihajlo Kuliš podsjetio je na vrijeme njegovog stasavanja u ljekarskoj praksi kada su ljekari radili obdukciju pod pratnjom policije. Opisujuci kako nije bilo uslova, te kako je rađeno čak i na terenu, on je ilustrovao u kakvoj su situaciji nezavisni ljekari.
– Mi imamo najbolji, ali u isto vrijeme i najteži poziv jer od nas koji se brinemo za zdravlje ljudi traži se mnogo, pa smo vrlo često izloženi trajnoj opasnosti u svom poslu. Naš posao je takav da smo stalno pod nadzorom i stalno nas kritikuju – kaže iskusni dr Kuliš.
Kao ljekar od 1962. godine, on savjetuje: – Budite pravični prema pacijentima, uvijek govorite istinu, nikad varajući, ali trebate tačno znati kada i na koji način istinu o bolesti smijete da govorite.
– Ističući značaj samoedukacije, dr Kuliš je kao poseban ukras pristupa jednog ljekara naveo i duhovitost. Interpretacijom stihova Kiplingove poeme „Ako” zaključio je nadahnuti opis zahtjevnog ljekarskog poziva.
Dr Sanja Simović u svojoj prezentaciji navodi – ističući da su neželjeni događaji gorući problem već niz godina, dr Sanja Simović je navela da regulativa koja bi se mogla baviti ovim pitanjima postoji i trebalo bi da bude funkcionalna.
Od 2015. postoji Pravilnik, 2010. osnovan je Direktorat za unapređenje i kontrolu zdravstvene zaštite, a 2011. i strategija koja je važila do 2017. 2012. ustanovljena je Nacionalna komisija za kvalitetet zdravstvene zaštite. U svakoj zdravstvenoj ustanovi osnovana je i komisija za kontrolu kvaliteta, ustanovljeni su zaštitnici prava pacijenta i komisija za bolničke infekcije. Polazna tačka za neželjene događaje su preporuke EU koje su donesene 2009. god. Naša medicinska dokumentacija, koja je nepotpuna, definisana je kao jedna vrsta upitnika kojim se bavi Komisija za kontrolu kvaliteta. Bolničke infekcije se, takođe, pojavljuju kao neželjeni događaj.
– Svaki ljekar može da odgovara prekršajno, u isto vrijeme, za jedan neželjeni događaj, disciplinski, da snosi građansku odgovornost, to je naknada štete, i da bude krivično gonjen – upozorava dr Simović.
Ljekarska komora je dala predlog izmjena Zakona, prije svega po pitanju uzroka smrti, neohodnost diferenciranja neželjenog događaja i ljekarske greške. Dat je predlog neophodnosti nadzora zdravstvenih ustanova od strane Ljekarske komore što bi bilo jedino stručno ispravno. Uz predlog da se na nivou Crne Gore u svakoj ustanovi sprovede postojeća regulativa, dr Simović je istakla da smo svi na šteti čak i od jednog neželjenog događaja.
Kada govorimo o neželjenim događajima koji se dešavaju u zdravstvenim ustanovama uočava se razlika između medicinskog i pravnog pristupa istim. Medicinski pristup, u skladu sa preporukama EU iz 2009. godine, teži ka preventnivnom djelovanju u zdravstvenom sistemu tako što se uspostavlja sistem prikupljanja podataka o neželjenim događajima, analizi uzroka za nastanak neželjenih događaja i preduzimanju mjera za smanjenje broja tj. učestalosti neželjenih događaja i u krajnjem unapređenju kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga. Naime, smatra se da 70% neželjenih događaja / medicinskih grešaka mogu biti spriječene, odnosno izbjegnute. Pravni pristup utvrđuje medicinsku odgovornost za štetu, u cilju zaštite pacijentovih prava na uspješno liječenje, a takođe i zaštitu ljekara kojima se desila medicinska greška. Ljekar može da odgovara na četiri načina: prekršajno npr. ako je ljekar bio neljubazan; disciplinski pred Ljekarskom komorom; da snosi građansku odgovornost za naknadu štete ili da bude krivično gonjen.
Ljekarska komora Crne Gore teži ka dobrom zakonskom definisanju svih vidova nadzora u zdravstvu, kao i uspostavljanju sistema posmatranja, analize i smanjenja neželjenih događaja uz sistem nadoknade štete pacijentu putem medijacije i vansudskog poravnjanju.
Nakon radnog dijela susreta, za zvanice je organizovan obilazak Narodnog muzeja i Cetinjskog manastira.
Ljekarska komora Crne Gore
