Na Devetom sajmu medicine prezentovan set mjera Strategije razvoja zdravstvenog sistema. Bilo riječi i o digitalizaciji zdravstva, održivom finansiranju i ulozi SZO u našem zdravstvenom sistemu.
U SUSRET INOVACIJAMA U ZDRAVSTVU
Deveti sajam medicine, kao godišnji događaj koji se i sa aspekta kreatora zdravstvene politike i njegovih učesnika počeo doživljavati kao mjesto za korisnu razmjenu mišljenja, započet je sesijom koju je moderirala državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić. Ovom prilikom posvećena je značajna pažnja prezentaciji Strategije razvoja zdravstvenog sistema, posebno u domenu univerzalne zdravstvene zaštite, a potom je bilo riječi i o digitalizaciji ovog važnog sistema, održivom finansiranju i ulozi SZO u zdravstvenom sistemu.
Primarni nivo da obezbijedi veći dio zdravstvenih usluga
Najavljujući ovu konstruktivnu sesiju državna sekretarka dr Ćorić navela je da se, uprkos nedostatacima u sistemu, radi na njihovom otklanjanju, pa je u tom cilju, u sadejstvu sa brojnim društvenim akterima, donesena i Strategija kao dokument koji će se ticati i građana, pacijenata prije svega, a onda i svih ljudi koji učestvuju u procesu pružanja zdravstvenih usluga. ─ Što se tiče strateškog dokumenta u dijelu univerzalne zdravstvene zaštite na nivou primarne zdrvstvene zaštite, tu smo detektovali sve njihove probleme i našli neka rešenja na koja možemo da zajedno djelujemo i da to unaprijedimo. Važno je unaprijediti i osnažiti primarni nivo zdravstvene zaštite jer je on stub zdravstvenog sistema, tu bi trebalo pruziti oko 70 procenata usluga unutar sistema. Zato je neophodno izraditi model strukturiranog modela plaćanja, ali i unaprijediti postojeće softversko rešenje kako bi unaprijedili kontrolu kvalitetata pužanja tih zdravstvenih usluga. Ja lično kao ljekar smatram da je jako važno da svi ljekari koji pružaju usluge unutar zdravstvenog sistema moraju biti plaćeni u odnosu na obim, kvalitet i težinu posla ─ kazala je dr Ćorić. Uz osvrt na uslove obračuna zarada ljekarima koji rade u sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama, jer su i oni plaćeni po koeficijentu, dr Ćorić je objasnila da treba uraditi sveobuhvatnu analizu i naći model da svaki ljekar ima koeficijent rada shodno težini i složenosti svog posla.
Što se tiče decentralizacije zdravstvenog sistema dr Ćorić je podsjetila na odluku Vlade i Ministarstva zdravlja kojom se namjerava rasteretiti Klinički centar u Podgorici uspostavljanjem novih KBC-a u Beranama i Kotoru. ─ Znamo da oni u ovom trenutku ne mogu pružiti sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu na tom nivou, ali smo isto tako svjesni da nam za određene usluge tercijarnog nivoa treba institucija koja može da pošalje ljude na specijalizacije i edukacije, da bi mogla da pruži tu najveću zdravstvenu zaštitu sa tercijanog nivoa, ali i medicinska oprema neophodna za taj nivo zdravstvene zaštite ─ rekla je ona. Ovim se, kako je objašnjeno, želi učiniti funkcionalnijim sistem uspostavljen 70-ih godina prošlog vijeka, te postići da Klinički centar u Podgorici, kao zdravstvena ustanova sekundarnog nivoa za Podgoricu, Kolašin, Danilovgrad, Tuzi i Zetu, u punom obimu odgovori zahtjevima pacijenata. Ovim bi se izbjeglo neopravdano upućivanje na liječenje i opterećivanje dugih lista čekanja u Kliničkom centru. ─ objasnila je dr Ćorić.
Kada se ide u korak sa savremenim tehnološkim postignućima nedopustivo je, navela je ona, da postoji ograničena zdravstvena ponuda van Kliničkog centra. — Angio-sala ili intervencije na krvnim sudovima, interventne procedure, svuda u svijetu su dostupne skoro svakom pacijentu u tom zlatnom satu u kojem je neophodno da se reaguje — istakla je dr Ćorić.
Uspostavljanje angio-sala u Crnoj Gori predstavlja značajan razvojni korak zdravstva, a, po nadanjima dr Ćorić, za desetak godina će svaki grad koji ima veliki broj stanovnika imati angio-salu jer je to standard svuda u svijetu. Nedostatak dobre putne infrastrukture umnogome otežava dostupnost zdravstvene njege, pa je i to bio razlog za decentralizaciju zdravstva. Stoga je formiranje Kliničko bolničkih centara u Beranama i Kotoru važan korak ka približavanju zdravstvene usluge najvišeg nivoa svim građanima Crne Gore. Kada je u pitanju KBC Berane za sada je odlučeno da se tu razvijaju internističke i hiruške grane jer, po objašnjenju dr Ćorić, tamo postoji dovoljnan broj stručnog kadra za pružanje usluga te vrste. Ističući značaj dobre kadrovske politike i izgradnje infrastrukture u zdravstvu, ona je izrazila zadovoljstvo zbog napretka ostvarenog na ovom planu.
Ljekari Kliničkog centra preopterećeni
Ukazujući na podatke godišnjeg rada Kliničkog centra Crne Gore, direktorica te ustanove dr Ljiljana Radulović navela je da je, u cilju olakšanja procesa ažuriranja podataka digitalizacijom, obaveza svakog zaposlenog da notira svaki specijalistički izvještaj. — U Kliničkom centru na današnji dan radi 612 doktora. Od toga nešto malo manje od 500 predstavljaju specijalisti i subspecialisti, ostali su specijalizanti — navela je dr Radulović. Ovaj sistem, koji zapošljava skoro trećinu ljekara javnozdravstvenog sistema Crne Gore, svake godine obavi 65% do 70% zdravstvenih usluga. U odnosu na 2019. godinu, broj pregleda koji se obavlja u KCCG-u udvostručen je za 50%. Na Poliklinici je taj broj čak dvostruko veći. Ovakva opterećenost Kliničkog centra kao do skoro jedine ustanove tercijarnog nivoa u Crnoj Gori, tumači se centralizovanom organizacijom sistema, pa je to razlog zašto bi trebalo razuditi sistem.
Boks: Prošle godine je u Kliničkom centru obavljeno blizu milion i četiristo hiljada specijalističkih pregleda u Kliničkom centru. — To je za 590 doktora koji su u tom trenutku, tokom prethodnih godinu dana, radili u našoj ustanovi zakon cifre. Uradimo otprilike oko 17.000 operacija, samo operativnih zahvata, a oko 600.000 polikliničkih pregleda.
Analizirajući fakt o opterećenosti Liste čekanja za pojedine medicinske procedure u Kliničkom centru, dr Radulović je naglasila da zbog aktuelne organizacije zdravstvenog sistema to nije lista Kliničkog centra nego svih nas jer se bilježi na jednom mestu. — Lista čekanja Kliničkog centra je u suštini ukupna lista čekanja cijelog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Naravno da postoje oblasti kao što je kardiohirurgija, hematologija, onkologija, koje su jedina takva mjesta u Crnoj Gori, i tu moramo reći da je to to što čeka. Paradoksalno, baš u ovim oblastima imamo najmanji period čekanja — kaže dr Radulović. Ističući da mora da postoji rasterećenje Kliničkog centra kao jedine ustanove tercijarnog nivoa, da je neophodno da postoje drugi veći hijerarhijski nivoi rada organizacije u bolnicama, ona je izrazila mišljenje da je to predstavljalo indikatore razvoja određenih centara kao budućih kliničko-bolničkih centara na sjeveru i jugu naše zemlje. Uz edukaciju postojećeg kadra i ulaganje u infrastrukturu svake bolnice, kako je navedeno, moći će i da se razviju adekvatni centri.
Dr Radulović: — Doktori u Kliničkom centru u 70% slučajeva pretrpani su pregledima i druga stvar je da mi fizički više ne možemo da odgovorimo na ovolike preglede. Treće, jedno od osnovnih prava pacijenata, koju upravo Svjetska zdravstvena organizacija potencira, je jednako zdravstvo za sve.
Navodeći činjenicu da pacijent ima pravo da izabere gdje god želi da se liječi, dr Radulović je istakla da isto tako postoji izuzetna osposobljennost ljekarskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite. Pored toga, uobičajena je saradnja u okviru koje oko 170 ljekara Kliničkog centra odlazi u druge javne ustanove u Crnoj Gori kako bi pomogli u stručnom osposobljavanju. U tom cilju Klinički centar uvijek ostaje na raspolaganju svim centrima za edukaciju, kazala je direktorica ove ustanove u zaključku svog izlaganja.
Neophodni protokoli
Dr Slađana Ćorić: — Apelujem na sva udruženja medicinske struke da pomognu u izradi protokola i smjernica za određena medicinska stanja, odnosno bolesti, jer je veoma važno da imamo nacionalne protokole kojim olakšavamo svakodnevni rad ljekarima ali ih i štitimo.
Veliki iskorak za zdravstveni sistem
Jedan od aktera rješavanja statusa Bolnice u Meljinama, dr Davor Kumburović, bio je predstavnik Kliničko bolničkog centra u Kotoru na ovogodišnjem Sajmu medicine. Uz osvrt na tu situaciju, aktuelni direktor ovog centra istakao je da Meljinska bolnica u momentu kada je odlučeno da se nešto preduzme nije ni postojala na mapi zdravstvenih ustanova.
On je podsjetio da je ljekarima ove ustanove omogućeno da ostvare lične doprinose reorganizacijom u u zdravstani sistem. Nakon toga uslijedio je, kako je navedeno, mukotopan period organizacije posla iz razloga što je ta ustanova raspolagala veoma malim brojem ljekara. — Mislim da je to svega nekih desetak ljekara sa kojima, složićete se, vrlo je teško i, da ne kažem nemoguće, održati usluge jedne sekundarne zdravstvene jedinice. Međutim, model koji smo svi skupa osmislili i napravili je to da se Meljinska bolnica, makar za jedan određeni period, nasloni na Opštu bolnicu u Kotoru — objasnio je dr Kumburović. — Mislim da sada to funkcioniše na jedan, da kažem, zadovoljavajući način. Naravno, nije to onako kako treba da bude, svega svi smo mi od toga svjesni, ali prosto radimo na tome i mislim da će se i u budućnosti naći način, jer je, u principu, veliki problem ljudstva, da omogućimo ljekare — naveo je dalje on.
Govoreći o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, dr Kumburović je objasnio da ona predstavlja jedan zdravstveni sistem koji obezbjeđuje svakom stanovniku jedne države, oblasti ili regije pravo na podjednako liječenje odnosno na pružanje podjednake zdravstvene usluge. Tumačeći je kao neophodnu decentralizaciju zdravstva, on je ukazao na mukotrpan proces njenog uspostavljanja. — Ukoliko želimo savremeni zdravstveni sistem, zdravstveni sistem kakav je, ne moramo daleko, u Evropi, svijetu, pa i nekim zemljama u okruženju koji su skore članice Evropske unije, onda ne možemo da zažmurimo pred ovim — naglasio je on.
Ističući da je cilj svakog zdravstvenog sistema dostupnost, blagovremena zdravstvena zaštita koja je adekvatno pružena svakom stanovniku u svakom mjestu, dr Kumburović je ocijenio da je ovo jedan veliki iskorak za zdravstveni sistem Crne Gore. Apelujući za strpljenje u procesu razvoja novih kliničkih centara, dr Kumburović je objasnio da se oni u ovom trenutku suočavaju sa problemom nedostatka medicinskog kadra. Na samom kraju, entuzijastično, procijenio je da će se u predstojećem periodu značajno popraviti situacija, te da, zahvaljujući novim okolnostima, neće biti odliva kadra.
Do kraja godine angio-sala u Beranama
Dr Milorad Magdelinić, direktor Kliničko bolničkog centra u Beranama, žaleći zbog propusta koji se povremeno dešavaju u zdravstvu ocijenio je da nedostatke u ovoj oblasti, što se tiče sjevera Crne Gore, predstavljaju nedovoljan kadrovski potencijal, nedovoljna tehnološka opremnjenost i prostorna infrastruktura bolnica. Ističući spremnost za rešavanje takvih izazova, on je naveo kao ilustrativan primjer obezbjeđivanja magnetne rezonance u Beranskoj bolnici na kojoj se sada, nakon godinu dana od uvođenja, radi u dvije smjene, punim kapacitetom. — Ja se nadam da će se isto desiti sa angio-salom — istakao je on.
Ukazujući na prednosti decentralizacije zdravstva, direktor Magdelinić naveo je primjer Valjevske bolnice koja uradi najviše interventnih procedura u Srbiji, nakon Instituta za bolesti srca na Dedinju. — Mi smo pri kraju sa građevinskim dijelom, a i tender za angio-salu je završen. Dobićemo angiograf u toku decembra. Krenuli smo sa edukacijom kadra — objasnio je dalje on. Pet radnika Beranskog kliničkog centra trenutno se edukuju u Kliničkom centru u Podgorici, a jedan od ljekara se obučava u Institutu za bolesti srca na Dedinju. — Svjesni smo da treba još ljekara da se obuči da radi taj proces. Računamo i na mobilnost kadra. U Kliničkom centru u Podgorici postoji veliki broj ljekara — kazao je dr Magdelinić.
Dr Magdelinić: — Mi ćemo do kraja godine imati angio-salu spremnu i početkom iduće godine ta sala će početi sa radom, što morate priznati da je vrlo brzo.
U Kliničkom centru u Podgorici trenutno postoji sedam timova koji mogu da rade navedene procedure, a u Beranskom centru se računa na njihovu pomoć. — Početkom rada u Beranama pružaće se usluge iz oblasti interventne kardiologije za cio sjever Crne Gore. Pacijenti će dobiti pravovremenu uslugu, adekvatnu uslugu i neće biti više rizika da se takvi pacijenti u teškom stanju transportuju, što je jako rizično — objasnio je direktor Beranskog centra. U Beranskoj bolnici trenutno ordinira oko 86 ljekara, a planira se da za narednih pet godina taj broj poveća na 130. — Napravili smo i sistematizaciju, da bi omogućili da mladi ljekari sa sjevera Crne Gore više ne moraju da odlaze zbog toga što nisu mogli dobiti specijalizaciju, subpecijalizaciju, nisu mogli da se usavršavaju. Sada će se pružiti svima prilika da stručno usavršavanje nastave u Kliničko-bolničkom centru — istakao je direktor Magdelinić.
Biće regulisana i palijativna njega
Usluga patronažne djelatnosti i palijativne njege u stanu bolesnika predstavlja segment koji se tiče i primarnog nivoa, a njegova regulacija predviđa se novom Strategijom u zdravstvu. — To je ključni segment koji nedostaje našem zdravstvenom sistemu i briga o palijativnim pacijentima je nešto što će u budućnosti biti prioritet kada je razvoj tog segmenta u pitanju — kazala je dr Slađana Ćorić.
Farmaceuti, zdravstveni radnici
— Način na koji želimo da unapredimo sistem je da naše farmaceute tretiramo kao prave zdravstvene radnike koji mogu da pružaju zdravstvene usluge u sistemu i da budu prepoznati na način koji zaslužuju — istakla je dr Slađana Ćorić. Uz izvinjenje ovoj branši zdravstva ako nijesu u nekim odlukama prepoznati na dovoljno dobar način, ona je navela da će se zdravstvene vlasti truditi da kroz ovu Strategiju nađu model kako da se unaprijedi njihov položaj.
Izražavajući mišljenje da medicinske sestre zaslužuju veća ovlašćenja, dr Ćorić je objasnila da ako ne postoji dobra njega pacijenata, onda sve terapijske mogućnosti i inovacije „padaju u vodu”. —Ako pacijent nema dovoljno dobru njegu, onda nema terapije koja mu može pomoći. Zbog toga se i trudimo da sistem uredimo i napravimo na najbolji mogući način da naš građanin odn. pacijent bude zadovoljan i da ljudi koji rade u sistemu bude zadovoljni — zaključila je ona.
Anita Đurović
Dodajte komentar