Vrednovanje rada i stručnosti

0
217

[heading size=”7”]Intervju: prim. dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore[/heading]

 

Pitanja valorizacije ljekarskog rada, una­pređivanja uslova rada i licenciranja samo su neke od nadležnosti Ljekarske komore. Razgovor sa prim. dr Đokom Jočićem, predsjednikom tog udruženja u Crnoj Gori, pokušaj je da osvijetlimo neke od tih važnih aspekata ljekarske struke u Crnoj Gori, ali i da na izvjestan način napravimo paralelu sa stanjem u toj oblasti u svijetu.

U kojoj mjeri se ostvaruje unapređivanje uslova za obavljanje profesije doktora medicine i doktora stomatologije, kao jedan od prioritetnih ciljeva Ljekarske komore Crne Gore, u uslovima ekonomske recesije koja se još osjeća, kako u svijetu, tako i kod nas?

Posebna pažnja kod nas posvećena je unapređenju uslova za obavljanje poslova pro­fesije. Čak i u najtežim vremenima, kad smo bili pod sankcijama međunarodne zajednice, naprav­ljeni su vidni iskoraci u izgradnji, rekonstrukciji i opremanju novih dijagnostičkih i terapijskih sadržaja kod nas, posebno u Kliničkom centru u Podgorici, krovnoj zdravstvenoj instituciji Crne Gore. U kasnijim vremenima, uključujući i vrijeme recesije, taj napredak je u vidnoj ekspa­nziji u svim našim zdravstvenim ustanovama. Praktično svakodnevno smo u prilici da se upoznamo, i preko sredstava informisanja, o otvaranju nekog novog sadržaja, puštanja u rad nekog savremenog aparata, nove dijagnostičke ili terapijske metode i slično. Ističemo da se i programu stručnog usavršavanja u kontinuitetu poklanja posebna pažnja. Dokaz toga je veliki broj mladih specijalista, užih specijalista i doktora sa naučnim zvanjima, posebno nakon formiranja Medicinskog fakulteta u Podgorici. To je dokaz da Država ima puno razumijevanje za potrebe zdravstva, a s druge strane, opredjeljenje da se u Crnoj Gori stvori kvalitetna stručna i naučna baza, što je interes profesije, naših građana i zdravstvene službe u cjelini.

Kakve su praktične mogućnosti Komore na planu podizanja kvaliteta stručnog rada članova udru­ženja u tekućem periodu?

Ovom pitanju Komora posvećuje posebnu pažnju. Na planu podizanja kvaliteta stručnog rada posebno je angažovana Komisija za stručni rad i Komisija za kontinuiranu edukaciju. Kon­tinuirana edukacija, uz praćenje savremenih medicinskih dostignuća, uz obavezu da ih primjenjuju u praksi, imperativ je za svakog doktora člana Komore. Svjesni smo činjenice da svakom doktoru nije dostupna najsavremenija stručna literatura i mogućnost prisustva stručnim skupovima u zemlji, posebno inostranstvu. Iz navedenih razloga, program kontinuirane edu­kacije Komora stavlja u prioritet. U tom cilju Komisija za kontinuiranu edukaciju u okviru svog

programa rada organizuje edukativne skupove u saradnji sa specijalističkim udruženjima, farma­ceutskim kompanijama i drugim zdravstvenim institucijama. Na ovim skupovima se prezentira aktuelna problematika sa predavačima po pozivu, afirmisanim stručnjacima iz Crne Gore i inostranstva. Shodno Pravilniku o kontinuiranoj edukaciji i vrednovanju svih vidova stručnog usavršavanja, Komisija za kontinuiranu edukaciju adekvatno bodovno vrednuje sve ove skupove, stvarajući uslove doktorima da dobiju licencu iz prakse i da produže njenu važnost nakon sedam godina. Za posljednje tri godine Komora je organizovala ukupno 260 ovakvih skupova, a svi ovi skupovi bili su maksimalno posjećeni. Naše periodično glasilo „Bilten” u stalnoj rubrici „Novosti u medicini” objavljuje radove sa aktuelnom problematikom uljučujući savremene standarde u dijagnostici i terapiji kojih su doktori dužni da se pridržavju. Obzirom da se Bilten dostavlja pojedinačno svakom doktoru, članu Ljekarske komore, to je i ovo jedna od mogućnosti da se doktori upoznaju sa novinama u medicini.

Možete li objasniti kakav je Vaš odnos prema dvijema bitnim kategorijama ljekarske usluge: kvantitetu i kvalitetu? U kojoj mjeri se medicin­ska praksa može pohvaliti istovremenim optimal­nim zadovoljenjem obje navedene kategorije -kod nas i u najrazvijenijim društvima?

Kada je u pitanju kvantitet, možemo reći da je najveći broj doktora u Crnoj Gori maksi­malno opterećen i da je obim poslova daleko iznad predviđenih normativa. Od doktora se zahtijeva da pacijenti što manje čekaju na preglede, razne dijagnostičke i terapijske procedure i prijeme na bolničko liječenje. Idealno bi bilo kad bi to moglo biti ostvarljivo. I u zemljama daleko bogatijim i sa daleko razvijenijom i organizovanijom zdravst­venom službom to nije izvodljivo. Svuda u svijetu se čeka na ove usluge po više mjeseci i duže, s tim što hitne intervencije imaju prednost. Ovo iz razloga što je naš posao težak i izuzetno odgov­oran i što zahtijeva adekvatne uslove za rad i optimalni broj pacijenata. Za pacijenta se mora rezervisati vrijeme u skladu sa standardima i normativima pa je shodno tome neophodno ograničiti broj pregleda i drugih intervencija. U protivnom, to ide na uštrb kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga, što prije svega nije interes pacijenata i što povećava rizik od mogućih grešaka doktora.