Zaštitimo našu budućnost

[heading]14. novembar – Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježen je u Podgorici, u saradnji sa Savezom udruženja penzionera Glavnog grada i Udruženjem dijabetičara. Povod za okupljanje u restoranu „Ribnica” bilo je predavanje o šećernoj bolesti koje je održala internistkinja endokrinolog iz Doma zdravlja – Podgorica dr Enisa Pupović.[/heading]

Tradicionalno održavanje Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, 14. novembar, bio je povod organizovanja brojnih akcija ali i značajnog predavanja dr Enise Pupović, ovog puta realizovanog pod sloganom „Zaštitimo našu budućnost”. U sarad­nji sa Savezom udruženja penzionera Glavnog grada i Udruženjem dijabetičara brojni građani imali su mogućnost da čuju sve što je potrebno o prevenciji i liječenju šećerne bolesti.

Direktor Doma zdravlja – Podgorica, dr Nebojša Kavarić, na samom početku je pozdravio sve prisutne, zahvalio se sarad-nicima, Savezu udruženja penzionera Glavnog grada i stručnim saradnicima, Udruženju dijabetičara kao krovnoj instituciji koja, zajedno sa ljekarima, treba da pomogne da se profiliše buduće unapređenje zdravstvene zaštite. On je istakao da je u interesu zdravlja najstarije ali i najbrojnije populacije u glavnom gradu da im se izađe u susret u domenu zdravstvene zaštite, u smislu obezbjeđenja preventivnih pregleda, edukacije građana i liječenja uopšte. Zamolio je sve koji su zainteresovani da dođu u savje­tovališta i dobiju razne informacije, saznaju nešto više o ovoj bolesti i na taj način pokažu da vode računa o svom zdravlju. Dr Braunović se obratila publici upućujući poruku da je dijabetes jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja od kojih danas u svijetu boluje oko 366 miliona ljudi. – Prema podacima Fonda zdravstva Crne Gore, od dijabetesa danas boluje oko 20 hiljada osoba, od kojih je 8 500 insulin zavisnih pacijenata. Od 1992. godine Svjetska zdravstvena organizacija krenula je u globalnu kampanju za podizanje svijesti o dijabetesu, informišući javnost o uzrocima, simptomima, kao i mogućim komplikacijama ove bolesti ali i tretmanu liječenja – kazala je dr Braunović i istakla da je šećerna bolest postala pandemija globalnih razmjera pa je upravo zbog toga važno predavanje o prevenciji i liječenju ove bolesti, koje je pripremila dr Pupović.

Na samom početku predavanja dr Enisa Pupović je istakla da se nada da će se podići svijest o ovoj bolesti upravo zato što će govoriti o prevenciji ali i liječenju, jer je dijabetes vodeći zdravstveni problem u mnogim zemljama svijeta, a broj oboljelih od šećerne bolesti je u stalnom porastu. Šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) kako je ona istakla, je grupa metaboličkih bolesti koje karakteriše hiperglikemija¹, nastala zbog defekta u: sekreciji insulina, zbog defekta u njegovom dejstvu ili usljed po­stojanja oba poremećaja. Prema podacima SZO-a, broj oboljelih od dijabetesa će, prema predviđanjima za 2030. godinu, iznositi 566 miliona. Uviđajući globalni zdravstveni problem čovječanstva, UN su 2006. usvojile Rezoluciju o dijabetesu, kojom se on tretira poput epidemije infektivne bolesti. Dijabetes se grupiše u 4 katego­rije: tip 1 koji je nemoguće izbjeći, tip 2 koji je moguće prolongirati odnosno usporiti pojavu toka bolesti, ostali specifični oblici dijabe­tesa i gestacijski oblik dijabetesa. Što se tiče naše zemlje, Pupović je kazala da je prema podacima Saveza društva Crne Gore za borbu protiv šećerne bolesti, registrovano preko 16 hiljada obolje­lih, a s obzirom na činjenicu da na jednog registrovanog dolazi najmanje jedan neregistrovan slučaj, u ovom momentu broj obo­ljelih u Crnoj Gori je preko 30 hiljada. Namjera obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa jeste da se poveća svijest svake osobe koja boluje od ove bolesti ili sa rizikom da je dobije, da zaslužuje najbolju moguću edukaciju, prevenciju, njegu i liječenje.

Dijagnoza dijabetesa postavlja se na osnovu kliničke slike i laboratorijskih nalaza, objasnila je ona. Kod odraslih se šećerna bolest razvija sporo, tako da mjesecima i godinama ostaje neprimijećena. Klinička slika obuhvata: polidipsiju (potreba za većom količinom tečnosti), poliuriju, polifagiju, noćno mokrenje, slabljene vida i komplikacije bolesti. Dr Pupović je posebno istakla faktore rizika: gojaznost, pozitivnu porodičnu anamneziju, majke koje su rađale djecu težine preko 4 kg, starost preko 65 godina. Sklonost prema bolesti ispoljava se sporo, sa blagim znacima šećerne bolesti, sa oštećenjem krvnih sudova. Ono što posebno naglašava jeste da je dijabetes melitus tip 1, nažalost, bolest omladine, sa najvišim pikom, odnosno sa najvećom incidencijom u intervalu od 10 do 15 god. Upravo zato ona apeluje na roditelje da na simptome kod djece, reaguju pravovremeno, da se u porodici njeguju i prenose zdravi stilovi života, da se mora ukazati na štetnost djelovanja gaziranih pića i brze hrane, kao i da se omladina koja je oboljela na vrijeme edukuje kako bi se što bolje upoznala sa komplikacijama. Upravo zbog ovoga posebnu važnost nosi slogan „Zaštitimo našu budućnost”.