Održite svježinu u svom domu
Održavajte stan rashlađenim. Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima. Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nijesu djelotvorni, čak mogu biti i štetni jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha. Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.
Izbjegavajte vrućine
Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu. Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h. Ako nije moguće obezbijediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2-3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.). Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 04:00 i 07:00 časova. Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.
Unosite dovoljno tečnosti i rashlađujte se
Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ. Potrudite se da uz sebe uvijek imate vodu za piće. Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein. Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom. Mogu se koristiti i hladne obloge, peškiri, sunđeri, rashlađivanje nogu u hladnoj vodi itd.
Jedite češće manje obilne i lagane obroke
Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše.
Prikladno se oblačite
Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože). Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote. Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože.
Pomozite drugima
Kontaktirajte članove porodice, prijatelje i komšije koji provode većinu svog vremena sami (naročito starije ili bolesne osobe). Osjetljivim ljudima je potrebna pomoć i treba ih obići bar jednom dnevno u vrijeme velikih vrućina. Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.
Ako imate zdravstvene probleme
Čuvajte ljekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja). Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više ljekova.
Ako se vi ili neko drugi osjeća loše
Potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashladjeno mjesto, što je prije moguće. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer se oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina. Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu pa ih treba nadoknaditi. Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju potražite pomoć ljekara.
Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu. Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom. Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva).
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Dodajte komentar