Karcinom debelog crijeva se nalazi na trećem mjestu po učestalosti među karcinomima uopšte. Učestalost je nešto veća kod muškog pola, a odnos oboljelih muškaraca prema ženama je 1,4:1. Nakon 40. godine života rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva raste, rapidno se povećava nakon 50. godine, a vrh učestalosti doseže u životnom dobu od 60. do 75. godine.
FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KOLOREKTALNOG KARCINOMA:
1. Sporadični CRC (kolorektalni karcinom) čini oko 85% oboljelih.
2. Familijarni CRC čini 20% oboljelih. Skoro 25% oboljelih ima pozitivnu porodičnu anamnezu karcinoma kolona, a njih 15% kod rođaka prvog reda. Što je veći broj oboljelih rođaka i što se karcinom javi u ranijim godinama, to je veći rizik obolijevanja.
3. Zapaljenske bolesti kolona čine 1-2% oboljelih.
4. Nasljedni CRC čini 5-10% oboljelih.
1. Faktori rizika za pojavu sporadičnog karcinoma su: – Ishrana i rak debelog crijeva: zna se da prekomjerna tjelesna težina, masnoće u hrani (posebno životinjske masti), rafinisan šećer i ishrana bogata mesom (posebno crvenim mesom) dovode do češće pojave karcinoma debelog crijeva. Važan je i način pripreme mesa (proteini i masti pečeni na visokim temperaturama, npr. na roštilju, stvaraju potencijalno štetne supstance). Crveno meso je bogato gvožđem koje je prooksidant. Ovo gvožđe može da poveća stvaranje slobodnih radikala u kolonu, a oni mogu uzrokovati hronično oštećenje sluzokože crijeva ili pokrenuti druge karcinogene. Kod ljudi, unos crvenog mesa stimuliše stvaranje nitro jedinjenja za koja se zna da su karcinogeni. Ovi ljudi inače i konzumiraju manje voća i povrća i drugih antioksidanata. Nasuprot tome, postoje brojne studije koje pokazuju smanjenje učestalosti ovog karcinoma kod osoba koje se pretežno hrane voćem i povrćem (posebno zaštitno dejstvo imaju kupus, kelj, brokoli, karfiol), mlijekom i mliječnim proizvodima. Savjetuje se tradicionalan mediteranski način ishrane sa maslinovim uljem (polifenoli), paprikom (lycopen), lukom (organski sulfidi), ribom, sirom, i što više sirovih namirnica; najviše se preporučuje dinstanje i kuvanje; izbjegavati pečenje, naročito pečenje po drugi put u istoj masnoći.
Nekoliko mehanizama je predloženo o načinu zaštitnog djelovanja vlakana u hrani: oni skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz crijeva i time skraćuju izloženost crijeva dejstvu karcinogena, zatim oni razblažuju ili absorbuju različite potencijalne karcinogene, uglavnom žučne soli, a od značaja su i produkti razgradnje vlakana. Ovo posebno važi za vlakna iz cijelog zrna žita, pšenice, voća i povrća, ali ne i za vlakna iz mahunastih biljaka. Ovaj zaštitni efekat je teško precizno dokazati jer je on obično povezan sa zdravim načinom života i ishranom, pa je teško tačno reći šta je konkretan uzrok pojave karcinoma.
– Zaštitni efekat ima unos kalcijuma koji ima sposobnost da vezuje i taloži žučne kiseline. Visok unos magnezijuma kod žena smanjuje rizik obolijevanja, a folati i B vitamin su važni za rad DNK. C i E vitamin, selen, zeleni čaj, hormonska terapija estrogenom, zatim unos aspirina i drugih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova ima dokazan zaštitni efekat na sve stadijume karcinogeneze debelog crijeva, ali poslije 10 i više godina uzimanja.
– Starost i rak debelog crijeva: rizik od razvoja karcinoma kolona naglo raste posle 40. godine života, a 90 odsto karcinoma se otkrije kod osoba starijih od 50 godina. Svaka osoba starija od 50 godina nosi pet odsto rizika da će do 74. godine razviti karcinom kolona, odnosno 2,5 procenata rizika da će umrijeti od ovog karcinoma. Starije osobe češće obolijevaju od desnostranih karcinoma, dok mlađe osobe češće obolijevaju od karcinoma lijevog kolona i rektuma – samo pet odsto karcinoma debelog crijeva se javlja kod osoba mlađih od 40 godina.
– Pol i rak debelog crijeva kao faktor rizika ima izvjestan značaj jer je primijećeno veće obolijevanje od karcinoma rektuma kod muškaraca (30-50% češće), dok žene češće obolijevaju od karcinoma desnog kolona.
– Pušenje je kao faktor rizika za sve malignitete i ovdje prisutan, sa naglaskom na uticaj u stvaranju adenomatoznih polipa. Na primjer, pušenje cigareta sa uvlačenjem dima uzrok je za veliki broj karcinoma pluća, za razliku od pušenja na lulu i cigara.
– Alkohol i rak debelog crijeva (posebno pivo) je kod muškaraca povezano sa pojavom kolorektalnog karcinoma u mlađim godinama i češćom lokalizacijom tumora u završnim djelovima crijeva.
– Slaba fizička aktivnost i rak debelog crijeva – skoro je SZO potvrdila da vježbanje smanjuje incidencu obolijevanja karcinoma debelog crijeva. Svakodnevna, umjerena fizička aktivnost podstiče kontrakciju glatkih mišića zida crijeva, peristaltiku, i time sprečava zatvor, čime se skraćuje vrijeme kontakta potencijalno kancerogenih supstanci sa ćelijama u sluzokoži crijeva.
Add comment