Gojaznost je stanje u kome je ukupna količina masnog tkiva proporcionalno veća u odnosu na druga tjelesna tkiva, uzimajući u obzir uzrast, visinu i pol.[1] Gojaznost kao zdravstveni rizik sve više zahvata djecu od najranijeg uzrasta, čineći njihov izgled za zdravo i srećno djetinjstvo, mladost i odraslo doba sve manjim. Smatra se da jednom gojazno dijete postaje i gojazna odrasla osoba. Jednom stvorene masne ćelije koje se uvećavaju sa gojaznošću, mogu ostati cijelog života. Gojaznost predstavlja žigosano stanje i gojazna osoba se suočava sa socijalnim odvajanjem i diskriminacijom u mnogim oblastima života. Istraživanja pokazuju da gojazna djeca i adolescenti imaju loše fizičko i psihičko zdravlje.2
Sve one promjene koje prate gojaznost, a čine je važnim riziko faktorom po zdravlje, sveobuhvatnije su i znatno intenzivnije proučavane kod odraslih nego kod djece. Kakva je povezanost tih promjena koje sobom nosi gojaznost u djetinjstvu i kakve su sve promjene koje prate gojaznost u dječjem uzrastu, pouzdane odgovore može dati savremena medicina, i pored postojanja ne malog broja problema vezanih za etiologiju i metaboličke promjene kod gojazne djece. Svaki pretjerani višak u težini, praćen nepovoljnim metaboličkim promjenama u krvi i tkivima, može kod gojazne djece vremenom dovesti do oštećenja raznih organskih sistema a posebno kardiovaskularnog.
Uzorak i metodi
Za istraživanje koje je realizovano u okviru izrade magistarskog rada autora u periodu 2005-2006. godine, odabranje reprezentativni uzorak od 4.938 učenika, uz preciznost ocjene izbora od E = 1,15% i statističke vjerovatnoće rizika p = 0,01, sa približnom zastupljenošću dječaka i djevojčica školskog uzrasta.Mjerenje tjelesne visine i tjelesne mase izvršile su stručne osobe sa potrebnim iskustvom. Rast i razvoj praćeni su na osnovu longitudinalnog i transverzalnog metoda.Za statističku analizu korišćene su deskriptivne i eksplor-atorne metode.Za testiranje razlika između grupa korišćene su odgovarajuće statističko-analitičke metode, u zavisnosti od karakteristika ispitivanih obilježja proučavane populacije. Prikupljeni podaci obrađivani su kompjuterski, dok su rezultati izraženi kao aritmetička sredina sa pripadajućom standardnom devijacijom. Standardna devijacija i koeficijent varijacije računati su za tjelesnu visinu, težinu i ITM, za sve uzraste od 7-15 godina. Ocjena statističke značajnosti razlike srednjih vrijednosti određivana je Studentovim t-testom. Za procjenu stepena povezanosti nekih parametara izračunat je koeficijent korelacije i regresione linearne jadnačine.
Ovaj rad obrađuje negativne uticaje gojaznosti na zdravlje djece i adolescenata kvantifikacijom antropometrijskih karakteristika djece školskog uzrasta u Podgorici -Crnoj Gori. Novi trendovi u razvoju civilizacije pored brojnih prednosti pokazali su i svoju negativnu stranu koja, između ostalog, obuhvata i amlifikaciju riziko faktora pogodnih za nastanak i razvoj mnogih bolesti među kojima gojaznost zauzima značajno mjesto. Evidentno je da danas dominira tzv. moderni način života koji dovodi do permanentnog kršenja prirodnih životnih pravila, što za posledicu ima porast broja gojaznih osoba. Zdrav način života i zdrava prirodna ishrana zamijenjena je brzom presovanom hranom u kojoj je izraženo prisustvo loših masti, ugljenih hidrata i šećera. Rezultat toga je degradacija ljudskog organizma, uključujući i gojaznost. Stoga se centralni dio rada odnosi na istraživanje nepovoljnih tjelesnih karakteristika djece i adolescenata, sa posebnim osvrtom na tjelesnu težinu i brojne negativne implikacije gojaznosti na zdravlje djece školskog uzrasta.
Cilj rada je proučavanje uticaja antropometrijskih karakteristika na kvalitet života djece. Svrha rada je dokazati da nekompatibilan rast i razvoj osoba mlađe životne dobi, implicira konflikte, regresije i stagnacije na društvenom i profesionalnom planu i izaziva brojne medicinske probleme.
Add comment