Ulcinj, jun 2023: Kvalitet zdravstva temelji se na poštovanju protokola, a o njemu jasno govore indikatori
Dr Zoran Terzić, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, i prim. dr Jurij Furst, direktor Odsjeka za zdravlje ZZZ Slovenije, bili su predavači Prve sesije ovogodišnje Medikalove godišnje konferencije u Ulcinju. Dr Terzić je prezentovao značaj terapijskih protokola, a dr Furst je govorio o indikatorima kvaliteta u propisivanju ljekova u Sloveniji.
Značaj terapijskih protokola
─ Terapijski protokol je nešto o čemu čovjek ne razmišlja da ima neku, da kažem, humanu odgovornost ili odgovornost vezano za praćenje rada i funkcionisanje nekog sistema. Jednostavno, kroz sistem rada svi mi kao ljekari imamo odogovornost prema pacijentu, jedni prema drugima, prema instituciji u kojoj radimo i da, ako sve to poznajemo, ako znamo, jer je to povezano, onda nema problema u funkcionisanju ─ kaže dr Zoran Terzić. On naročito ističe značaj ustanovljenja vidno istaknutih protokola koji bi bili idealan orijentir prije svakog kliničkog postupanja. Naročito pisani protokoli zasnovani su kao medicinski dokazi i formulišu se kao najbolja terapija i najbolji tretman svake bolesti.
Jedan od prioriteta je omogućiti pružanje adekvatne zdravstvene zaštite svakom pacijentu. Kada se govori o ljekarskoj grešci menadžment se, po svjedočenju dr Terzića, trudi da je svede na najmanju moguću mjeru, pri čemu je važan cilj da se smanje troškovi dijagnostičke procedure. Kao primjer nepravilnog postupanja dr Terzić je ukazao na troškove kontrole D-dimera tokom korona pandemije.
Obavezno sprovoditi postojeće protokole
Protokoli se sprovode kroz standardizaciju zdravstvene zaštite. Postoje nacionalni vodiči koji obezbjeđuju za svaku zdravstvenu ustanovu ono što je njen princip rada: za primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu ustanovu. Ako se formulišu i poštuju takvi principi, onda će se sve ostale greške svesti na najmanju moguću mjeru.
U cilju dalje institucionalizacije procedure liječenja, a u cilju redukcije ljekarskih grešaka, motiviše se i razvijanje dijagnostičkih procedura ne samo na nivou ustanove i pojedinog sustema, već i u skladu sa potrebama regiona. ─ Tačno se zna koliko Crna Gora mora imati aparata za CT dijagnostiku, za magnetnu rezonancu, za kardiološke procedure i to je nešto što na osnovu broja stanovnika za određeno područje moramo da sprovedemo ─ kaže dr Terzić. Donosiocima odluka sugeriše se na koji način da vrše nabavke određenih terapijskih opcija, a postoje smjernice po pitanju medikamenata, operativnih procedura, odnosno standardizacija svega onoga što treba da se uradi za dato oboljenje i dato stanje.
Šta moraju da sadrže protokoli ?
Terapijski protokoli moraju da sadrže detaljan opis svih procedura, šifriranje svih bolesti koje su u sklopu međunarodne klasifikacije, algoritam za efikasno korišćenje resursa, a neophodna je i stalna korekcija u skladu sa medicinom zasnovanom na razvoju moderne medicine, prakse i nauke.
Dr Terzić je ovom prilikom istakao i značaj uticaja na rad mladih ljekara, kojim je potrebno precizirati njihovo radno vrijeme, te preduzeti sve mjere koje će im pomoći u suočavanju sa praksom. On je naveo i da bi po ovom pitanju trebalo ustanoviti protokol koji bi pomogao i da podjela odgovornosti bude precizirana. Prekomjeran broj pregleda na tercijarnom nivou, npr., nije dobra praksa i ne vodi funkcionalnijem i ekonomičnijem sistemu.
U cilju ilustrovanja poželjnog pristupa u regulisanju ekonomičnog sistema, dr Terzić je naveo primjer iskustva sa prekobrojnim upućivanjem na snimanje PET-CET skenerom, koje se sada vrši u inostranstvu. On tvrdi da je u ovom trenutku racionalizacijom sistema upućivanja došlo do smanjenja broja uputa za 30-40%.
Medicinsko-pravna zaštita i samog ljekara i ustanove u kojoj radi je maksimalna ako postoje protokoli i algoritmi. Motivišu se autori da naprave javne protokole, a zatim se ocjenjuje ta procedura. Ljekar individualno može da dopuni protokol ukoliko to data situacija nalaže, a stručna tijela odobravaju protokole.
Povećano korišćenje protokola pomaže kliničaru i menadžeru. Ovo omogućava ujednačen kvalitet i brigu o pacijentu, pruža pravnu zaštitu zdravstvenih radnika, kao i neophodnu implementaciju u elektronskim zdravstvenim kartonima pacijenata.
Kako procijeniti kvalitet zdravstva ?
Prim. dr Jurij Furst, iz Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije, opisao je indikatore kvaliteta propisivanja na recept u Sloveniji. Prim. dr Furst tvrdi da se u Sloveniji na primarnom nivou propisuje 70-80% recepata. U Sloveniji već oko 30 godina 72-75% populacije dobije bar 1 recept godišnje. To je vrlo stabilan broj koji je već godinama isti, ali ukupni broj ili volumen ljekova koje dobiju ti pacijenti se, kako je ovom prilikom objašnjeno, bitno povećao, skoro udvostručio. Kao predstavnik sistema nadzora propisivanja ljekova u toj zemlji, dr Furst smatra da nije baš sigurno da li je ta cifra racionalna, posebno kod starijih pacijenata.
U Sloveniji je vršen projekt sa indikatorima u cilju sistematizacije pristupa određenim ljekarima, ustanovama, ostvarivanja uvida u stvarno stanje na terenu, ali i u regionu. U okviru prezentacije metodologije ovog projekta, prim. dr Furst je objasnio da sada tamo postoje dvije grupe indikatora, za doktore opšte prakse i pedijatre. Prati se i stanje u odnosu na vrstu ljekova, a sada je dostupna i mogućnost da svaki ljekar može na sajtu Fonda pogledati indikatore ličnog rada, i uporediti ih u periodu od 5 godina sa ostalima u Sloveniji.
Na međunarodnom nivou Slovenija se, po ocjeni dr Fursta, ne kotira loše po pitanju upotrebe antibiotika, ali bi to moglo biti i bolje. Regionalno se primjećuju velike razlike. Pedijatri, po podacima iz Slovenije, rade manje standardizovano nego ljekari za odrasle.
Rezistencija na pneumokokne bakterije, po podacima iz Slovenije, polako pada, kao i upotreba makrolida. Tramadoli, međutim, predstavljaju veliki problem. Upotreba anksiolitika, hipnotika i sedativa već godinama pada, ali je i dalje 2-3 puta više nego npr. u Njemačkoj. U Sloveniji postoji i praksa da ljekari kod svih indikatora dobijaju spisak pacijenata sa pojedinim visokim vrijednostima, npr. kad je u pitanju INR.
Elektronsko propisivanje, po dr Furstu, nije najbolje rešenje za redukciju propisivanja. Dobru kliničku praksu u Sloveniji čini mogućnost da klinički farmaceut bude dio tima u domovima zdravlja na primarnom nivou, a u takvim timovima su vidni rezultati smanjenja terapije. Upravo na jačanju timova izabranog ljekara u domovima zdravlja postavljen je fokus djelovanja zdravstvenih vlasti u ovoj zemlji. Očekuje se da će to doprinijeti dobijanju novih poboljšanih rezultata kvaliteta zdravstva.
Anita Đurović
