Kako se zaštititi od respiratornih infekcija

0
398

Respiratorne infekcije (RI) su najčešće i najmasovnije infekcije. Po definiciji su to sve infekcije kod kojih je patološki proces lokalizovan u disajnim putevima. One mogu da zahvate cio sistem organa za disanje ili (što je češće) pojedine njegove djelove. Najčešće su infekcije gornjih i srednjih, a rjeđe donjih djelova disajnih puteva.

Izvor infekcije je sekret disajnih puteva inficirane osobe. Uzročnik se prenosi na zdravu osobu:

1. Kapljičnim putem prilikom:

• Kijanja, kada i do milion čestica može putovati brzinom od 300 m/s

• Kašljanja, oko 5.000 čestica, putuje brzinom od 150 m/s

• Glasnog govora, oko 250 čestica putuje brzinom 16-48 m/s

• Smijeha,

• Plakanja.

Boravak u zatvorenim i neprovjetrenim prostorijama povećava mogućnost prenosa uzročnika respiratorne infekcije.

2. Preko zagađenih ruku:

• Rukovanjem sa osobom koja je kijala ili kašljala u ruke

• Rukovanjem sa osobom koja je brisala nos maramicom. Neophodno je održavati higijenu ruku pranjem higijenski ispravnom vodom i sapunom, posle rukovanja sa prehlađenom osobom ili posle dodirivanja moguće kontaminiranih površina, kao i posle upotrebe maramica.

Odrasli od respiratornih infekcija obolijevaju tri do pet puta godišnje, dok djeca obolijevaju četiri do sedam puta godišnje. Djeca u dječijim kolektivima mogu oboljeti i do 10 puta godišnje.

Iako se javljaju tokom cijele godine, respiratorne infekcije su najcešce u hladnim mjesecima. Broj oboljelih krajem jeseni  raste, dokje u januaru-februaru najčešća respiratorna infekcija grip! Javljaju se pojedinačno, u obliku epidemija koje obično zahvataju gradska naselja, i to uglavnom djecu!

Izazivači bolesti su najrazličitiji respiratorni mikroorga­nizmi:

• Virus – ulazi u organizam preko usta, nosa ili sluzokože oka, a širi se kapljicama, vazduhom, kada zaražena osoba govori, kija ili kašlje. U spoljašnjoj sredini se virusi zadržavaju veoma dugo, tako da se lako prenose dodirom ili korišćenjem zajedničkih stvari, kao što su kvaka, telefon i sl. Dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon kontakta s predmetom na kome se nalazi virus, povećava se vjerovatnoća da dobijete prehladu.

• Bakterije su rjeđe izazivači RI (10-15% slučajeva), međutim, često su uzročnici sekundarnih infekcija, tj. nadovezuju se na postojeću virusnu infekciju.

Najčešće RI su:

• Kijavica („prehlada”)

• Upala grla

• Upala ždrijela

• Upala sinusa

• Bronhitis…

Najčešća akutna respiratorna infekcija je – obična prehlada. Bolest započinje naglo, 1 do 3 dana nakon ulaska virusa u organizam.

Najprije se javi osjećaj suvoće i pečenja u nosu i ždrijelu, zatim kijanje, suzenje očiju, grebanje u grlu. Može  se javiti blago povišena tjelesna temperatura, gla­vobolja, malaksalost. Ubrzo počinje vodnjikava sekrecija iz nosa, zatim sluzava i na kraju gusta. Sluzokoža nosa je crvena i otečena, pa je ovo stanje slabije prolazno, a čulo mirisa oslabljeno. Ždrijelo je obično umjereno crveno. Opšte stanje je dobro, pa često bolesnik odboluje prehladu „na nogama”. Bolest se završava ozdravljenjem posle 4 do 8 dana.

Akutna upala ždrijela – izazvana adenovirusima, najčešće kod predškolske djece započinje umjereno povišenom tjelesnom tempera­turom, koja traje 4-5 dana, i gušoboljom. Javljaju se glavobolja i malaksalost kao kod gripa. Ždrijelo je crveno, krajnici uvećani i sočni, često su prisutni suzenje očiju, zapušenost nosa i osjećaj punoće u uhu. Bolest češće ide sa neznatno povišenom tjelesnom temperaturom, suvim kašljem i malaksalošću. Osoba se obično bolje osjeća već za četiri-pet dana, dok svi simptomi nestaju za manje od deset dana, s tim da kašalj može da se zadrži i do tri nedjelje. Nekada upala može da se spusti na pluća izazivajući atipičnu upalu pluća.

Kod odojčadi ovo oboljenje je skoro uvijek teško, praćeno visokom temperaturom, teškim disanjem, nekada grčevima, pa čak i komom. U nekim slučajevima respiratorna infekcija se može komplikovati bakterijskom upalom sinusa ili unutrašnjeg uha.

Ko je najugroženiji?

• Odojčad i mala djeca, do pet godina starosti, jer im je imunološki sistem još u razvoju,

• Stariji ljudi, jer s godinama imunološki sistem slabi, i

• Bolesnici, jer svaka bolest slabi imunološki sistem.

Prevencija

• Pokriti svoj nos i usta dok kašljete i kijate, koristeći papirne maramice kad je god to moguće

• Izbjegavati blizak kontakt sa osobama koje su bolesne

• Izbjegavati dodirivanje očiju, usta ili nosa prljavim rukama

• Izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi

• Često provjetravanje i održavanje higijene u životnom prostoru

• Neophodno je da oboljeli ostane kod kuće

• Izbjegavati kontakte sa drugim ljudima da se bolest ne bi prenosila.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

Pravilna i redovna higijena ruku, dobar je, jednostavan i jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama (obična prehlada, grip, infektivni prolivi, zarazna žutica, meningitis).