Piše: Dr Milana Šoć, spec. ginekologije i akušerstva
Svaka žena koja vodi računa o zdravlju vjerovatno ima dilemu kada početi s redovnim ginekološkim pregledima i koliko često posjećivati ginekologa.
Iskustvo iz ambulanti nam potvrđuje da danas dobijamo vrlo mlade pacijentkinje, s različitim infekcijama vulve. To su djevojčice predškolskog i školskog uzrasta kojima je pomoć ginekologa neophodna, da se infekcije ne bi širile dalje i ostavljale različite neugodne posljedice.
Nakon menarhe (prve menstruacije) ginekologu bi trebalo da se obrate adolescentkinje koje imaju neredovne i bolne menstruacije, ali i one koje traže bilo kakav savjet vezan za reproduktivno zdravlje. Rane posjete ginekologu vezane za savjet stvaraju odnos povjerenja između pacijenta i ginekologa i pravilno usmjeravaju mladu ženu da dileme vezane za reproduktivno zdravlje rješava uz pomoć stručnog lica, a ne pomoću poluinformacija koje saznaje neformalnim putem.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se u seksualne odnose ne stupa prije 18 godine, dakle u vrijeme kada je osoba psihofizički zrela da se nosi s posljedicama koje takav čin može da proizvede.
Prvi susret s ginekologom trebalo bi da se dogodi prije stupanja u seksualne odnose i da bude makar vezan za kontracepciju i zaštitu od polno prenosivih bolesti. Nakon stupanja u seksualne odnose žena dolazi na pregled jednom godišnje. Takav sistematski ginekološki pregled podrazumijeva: bimanuelni pregled, Papa test, kolposkopski pregled, ultrazvučni pregled, ali i preglede vezane za dojku.
Potrebno je informisati žene da rade samopregled dojki, a jednom godišnje i mamografiju, nakon navršene četrdesete godine, odnosno ultrazvuk dojki do četrdesete. Što se tiče trudnica dinamika pregleda je drugačija. Nakon izostanka menstruacije i sumnje na trudnoću treba se obratiti svom ginekologu. Prvi pregled je od posebnog značaja. Jednom mjesečno se rade ginekološki pregledi, analize krvi i mokraće, mjerenje krvnog pritiska i tjelesne težine, a na početku prema indikacijama i testovi na viruse i hormoni štitaste žlijezde. U trudnoći bez komplikacija ultrazvučni pregled se radi tri puta, a kod rizičnih trudnoća prema procjeni ordinirajućeg ginekologa. Trudnice nakon 35. godine, bez obzira da li su do tada rađale ili ne, te trudnice s opterećujućom genetikom, zahtijevaju poseban tretman u smislu invazivnih dijagnostičkih metoda radi utvrđivanja hromozomskog potencijala ploda.
Dodajte komentar