Svjetski dan srca: epidemiologija i prevencija kardiovaskularnih oboljenja
Prof. dr Aneta Bošković, predsjednica Udruženja kardiologa Crne Gore, ukazala je prilikom otvaranja skupa posvećenog obilježavanju Svjetskog dana srca na višegodišnju značajnu praksu obilježavanja ovog dana. Od 2000. godine ovaj događaj se realizuje posljednje nedjelje u septembru, a od 2013. dogovoren je fiksni datum za Svjetski dan srca: 29. septembar.
Vodeći uzrok smrtnosti
Kardiovaskularna oboljenja su i dalje ubica broj 1 u svijetu, odnosno oboljenja od kojih se najviše umire. Početkom prošlog vijeka, 1900. godine, manje od 10% smrtnih ishoda bilo je uzrokovano kardiovaskularnim oboljenjima. Već 1970. to je bio vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, da bi od 2000. postao vodeći uzrok smrti širom svijeta.
Prof. dr Bošković upozorava da je 1996. bilo oko 15 miliona smrtnih ishoda uzrokovanih kardiovaskularnim oboljenjima, a danas se smatra da oko 18 miliona ljudi godišnje premine usljed ovih oboljenja.
Koji su vodeći uzroci?
Među uzročnicima neželjenih kardiovaskularnih događaja vodeće mjesto zauzima ishemijska bolest srca, odnosno koronarna bolest. Cerebrovaskularna bolest (moždani udari) na drugom je mjestu po učestalosti. Sve do 2000. infekcije donjih respiratornih puteva bile su na trećem mjestu, a od 2016. na njihovo mjesto je došla hronična opstruktivna bolest pluća. U Crnoj Gori su kardiovaskularna oboljenja na prvom mjestu po broju preminulih na godišnjem nivou. Zašto su ova oboljenja vodeća u mortalitetu, postaje jasnije kada se napravi analiza prisustva najčešćih faktora rizika u ukupnom mortalitetu, kod preminulih zbog bilo kojeg uzroka, bilo kao posljedica bolesti, bilo kao posljedica povreda ili nasilnih smrti. Na prvom mjestu, medju faktorima rizika, je arterijska hipertenzija, na drugom pušenje, treće mjesto je visok nivo šećera u krvi, četvrto fizička neaktivnost, peto prekomjerna tjelesna težina i gojaznost i šesto visok nivo holesterola u serumu. Ovo su osnovni faktori rizika za proces arteroskleroze, koja je u osnovi patogeneze ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti — kaže prof. dr Bošković.
Radosna vijest: na većinu faktora rizika može se dosta uspješno preventivno uticati.
Pušenje je, po podacima evidencija našeg zdravstvenog sistema koje je saopštila prof. dr Bošković, prisutno kao faktor rizika u 33% populacije, hipertenzija u nešto preko 40%, gojaznost kod oko 15%, a prekomjerna tjelesna težina čak i do 40%. Jako zabrinjava podatak da je kod djece starosti 7-19 godina nađena prekomjerna tjelesna težina u 21%. Hiperholesterolemija je bila prisutna u oko 40% populacije, a hipertrigliceridemija u oko 50%.
Biti na oprezu!
Ukazujući na podatak da je tokom cijelog perioda pandemije COVID-19 do danas preminulo oko 6,5 miliona ljudi, što je manje od jednogodišnjeg mortaliteta samo usljed akutnog infarkta miokarda, Prof. dr Bošković je naglasila značaj sprovođenja redovnih kontrola kardiovaskularnih pacijenata i prevencije kardiovaskularnih oboljenja. Kao posebno alarmantan podatak ona je navela da je Evropsko udruženje kardiologa u Preporukama za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja iz 2021. ukazalo da se među evropskim zemljama sa vrlo visokim rizikom za pojavu neželjenih kardiovaskularnih događaja nalazi i Crna Gora.
Ima li pomaka?
Studije koje je prezentovala prof. dr Bošković ukazuju da u Evropi što se tiče pušenja i arterijske hipertenzije nije bilo naročitih pomaka u ponašanju rizičnih grupa u posljednje dvije decenije. — Najviše se uspjelo u snižavanju nivoa holesterola jer su se pojavili dosta moćni ljekovi (statini), ali poslednjih godina ciljne vrijednosti za nivo holesterola su sve strožije, pa Euroaspire V, za period 2016-2018.god, pokazuje da je vrlo visok procenat osoba sa nivoom holesterola iznad ciljnih vrijednosti, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj prevenciji. Faktor rizika koji ima nepovoljan trend i stalno je u porastu je prekomjerna tjelesna težina i gojaznost — objasnila je ona. Rezultati velikog američkog NANS registra ukazuju da je od početka vijeka do 2011-2012. postojao pozitivan trend pada faktora rizika, a od 2012. on se stabilizuje: ne dolazi do daljeg pada, nego se održava. — Primijećeno je da je među faktorima rizika došlo do smanjenja prevalence pušenja i do smanjenja nivoa ukupnog holesterola, ali nažalost došlo je do povećanja prevalence gojaznih i obolijevanja od dijabetes melitusa — objašnjeno je ovom prilikom.
I dalje u svijetu raste broj osoba sa prekomjernom težinom i gojaznošću, što direktno vodi ka povećanoj stopi obolijevanja od dijabetesa tipa 2, što su vrlo moćni faktori rizika za pojavu kardiovaskularnih oboljenja.
Nefarmakološke mjere prevencije su najdjelotvornije
Posljednjih dekada vrlo veliki problem pravi gojaznost i povećanje stope obolijevanja od dijabetes melitusa tipa 2. S tim u vezi, projektovano je da će do 2050. broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja i dalje rasti.
Budući da se preporuke za smanjenje uticaja faktora rizika ne mijenjaju mnogo iz dekade u dekadu, odavno je utvrđeno da poseban problem čini sama priroda ovih oboljenja. Prisutni su multipli faktori rizika, od kojih na neke nije moguće uticati: na životnu dob, pol, pozitivnu porodičnu anamnezu. Međutim, dobra vijest je da se i te kako može uticati na faktor pušenja, adekvatne ishrane (po tipu mediteranske dijete), redovne fizičke aktivnosti, kontrole povišenog krvnog pritiska, dijabetesa i gojaznosti.
Pozivajući se na podatak SZO da se otprilike 3/4 neželjenih ishoda može spriječiti promjenom stila života i da je prevencija apsolutno efikasna, prof. dr Bošković je istakla da promjena stila života čak za 50% smanjuje neželjene kardiovaskularne događaje, dok svi modaliteti liječenja, počev od medikamentoznog, preko interventnih procedura, do kardiohirurškog liječenja, doprinose boljitku za 40%.
Nefarmakološke mjere, u smislu prevencije, daju rezultate u poboljšanju stanja za više od 50%. Prevencija bi, s tim u vezi, trebalo da bude doživotna, a po ocjeni prof. dr Bošković, treba je započeti što ranije, nekad čak i prije rođenja.
Osoba koja je imala neki od kardiovaskularnih događaja ima znatno veći rizik za drugi kardiovaskularni događaj. Onaj ko je imao infarkt miokarda ima za 5-7 puta veći rizik za novi koronarni događaj, a 3-4 puta za moždani udar. Onaj ko je imao moždani udar ima 2-3 puta veći rizik za dobijanje infarkta, a čak 9 puta da će se desiti reinzult. Periferna arterijska bolest povećava rizik i za pojavu infarkta miokarda i za pojavu moždanog udara.
Upozoravajući na tzv. prevencioni paradoks koji pokazuje da se medju osobama koje imaju niski rizik dešava najviše smrtnih ishoda (niskorizična populacija je najbrojnija, pa su i apsolutni brojevi smrtnih ishoda u njoj najveći), prof. dr Bošković je objasnila da upravo iz tog razloga treba naročito cijeniti preporuke o primarnoj prevenciji. — Cilj je da treba procjenjivati rizik i sprovoditi mjere prevencije ne samo kod osoba koje već imaju kardiovaskularno oboljenje ili koje predstavljaju rizične grupe nego i kod osoba koje djeluju zdrave. Kod svih njih treba procijeniti rizik i onda djelovati na nivou populacije, ali i individualno — kazala je ona.
Pored značajnih projekata zaštite zdravlja stanovništva od strane zdravstvenih vlasti (Zakon o zabrani pušenja, Zakon o povećanju akciza na duvanske proizvode, na gazirana i negazirana zasladjena pića, propisi o smanjenju soli u standardizovanim proizvodima, borba protiv klimatskih promjena i smanjenja zagađenja[1] i sl.), i na individualnom nivou moraju se promovisati zdravi stilovi života. Upravo je to i razlog obilježavanja Svjetskog dana srca. Važno je kako društvu u cjelini, tako i svakom pojedincu, skrenuti pažnju na to da treba da se utiče na faktore rizika kao što su pušenje, gojaznost, ishrana, fizička aktivnost, lipidne frakcije, dobra kontrola krvnog pritiska, dijabeta, da se uzima adekvatna terapija i da se adekvatno liječe visokorizična stanja (hronična bubrežna slabost, hronična opstruktivna bolest pluća i dr.).
Osoba koja želi da zadrži nizak rizik za razvoj neželjenog kardiovaskularnog događaja ne bi trebalo da puši, trebalo bi da bira zdravu hranu (mediteranska dijeta, ishrana sa dosta voća, povrća, maslinovog ulja, ribe, sa što manje zasićenih masnih kiselina, sa žitaricama od cijelog zrna), da joj BMI bude u rasponu 20-25 kg/m2. Preporučuje se i da se smanji centralna gojaznost tako da obim struka kod žena ne bude veći od 80 cm, a kod muškaraca da bude najviše do 94 cm. Krvni pritisak treba da je ispod 140/90 mmHg, LDL holesterol da je niži od 2.6mmol/l, a glikemija natašte ispod 5,6 mmol/l. Treba se truditi i da postoji redovna fizička aktivnost (30-60 min dnevno umjerene fizičke aktivnosti, a ukoliko se radi o ekstenzivnim treninzima: 75-150 min sedmično).
Uz ocjenu da treba uspostaviti dobru kontrolu faktora rizika, prof. dr Bošković je naglasila da oni ne djeluju aditivno nego se multipliciraju. Npr. ako jedan faktor povećava vjerovatnoću za neželjeni događaj za 3%, a drugi za 4%, ukupan rizik neće biti 7%, nego znatno veći. Pored toga, muškarac sa istim faktorima kao žena ima, zbog polnih karakteristika, veći rizik. U zemljama sa niskim rizikom osobe starosti 80 godina i više imaju znatno izraženiji rizik od kardiovaskularnih događaja, u odnosu na ostale dobi, a u zemljama sa vrlo visokim rizikom, taj rizik se povećava već nakon 70. godine života. — Opšta je preporuka da ako ne možemo uticati na sve faktore rizika nastojimo da što više smanjimo onaj faktor na koji možemo uticati, da na taj način smanjimo ukupni rizik za pojavu neželjenog kardiovaskularnog dogasjaja — kaže ona.
Uz procjenu ukupnog rizika za pojavu neželjenog kardiovaskularnog dogadjaja, prof. dr Bošković je naglasila da je osnov prevencije imati na umu da je u pitanju multifaktorska bolest i da djelovanjem na bilo koji faktor rizika smanjujemo rizik za neželjeni dogadjaj.
[1] Borba protiv klimatskih promjena i smanjenja zagađenja spada, uzakla je prof. dr Bošković, u preporuke klase 1. To znači da su sve države u obavezi da se bore za očuvanje životne sredine, da se utiče na smanjenje klimatskih promjena, da se smanji upotreba fosilnih goriva, kao i da se smanji emitovanje ugljen dioksida.
Anita Đurović
