Svjetski dan srca obilježen dvodnevnim edukativnim skupom u Ulcinju pod nazivom „Najčešća kardiovaskularna oboljenja”
Svjetski dan srca — 29. septembar — obilježen je u vidu dvodnevnog edukativnog sastanka medija sa kardiolozima, ljekarima i farmaceutima koji prate probleme srčanih oboljenja. Ulcinjski hotel „Azul” bio je 30-og septembra i 1-og oktobra mjesto odakle su upućene značajne poruke u cilju očuvanja zdravlja i na kom su zdravstveni autoriteti ukazali na najčešća kardiovaskularna oboljenja. Upravo tako je i nazvan skup čiji je organizator bio magazin „Medical”. — Cilj nam je da uključenjem predstavnika najuticajnijih grana zdravstvenih vlasti i medija domaćoj opštoj populaciji pošaljemo važne poruke o značaju prevencije, skrininga, rane dijagnostike i efikasnog liječenja u očuvanju zdravlja srca. Takođe, važno nam je da još jednom istaknemo ovogodišnji slogan Dana srca: — Koristi srce za svako srce — kazala je u ime organizatora Slavica Pantelić, direktorica časopisa „Medical”.
Stručni skup „Najčešća kardiovaskularna oboljenja” realizovan je kroz koncept okruglih stolova koji su za teme imali akcentovanje značaja prevencije u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sistema, povezanost dijabetesa i hipertenzije sa kardiovaskularnim oboljenjima, prevenciju krvarenja i ishemijske bolesti srca. U uvodnom dijelu skrenuta je pažnja na epidemiološku sliku kardiovaskularnih oboljenja, značaj rada na obezbjeđenju dostupnosti ljekova, kao i na farmakovigilancu. Na samom kraju, predstavnici medija dobili su priliku da intervjuišu stručne predavače.
Širok opseg tema i poruka
Ulcinjski edukativni skup posvećen Svjetskom danu srca obuhvatio je širok opseg tema i predavača, a cilj mu je bio da podstakne makar neznatan dio javnosti na usvajanje jednostavnih poruka o važnosti prevencije, ranog liječenja i djelotvornog liječenja. Prevencija, skrininzi, rana dijagnostika, liječenje, ali i epidemiološka slika, razni aparati nadzora i praćenja rasprostranjenosti obolijevanja, kontrola bolesti i suzbijanje njenih komplikacija, bili su samo neke od tema ovog sastanka.
Već prvog dana govoreno je o epidemiologiji i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Prof. dr Aneta Bošković, predsjednica Udruženja kardiologa Crne Gore, naglasila je ovom prilikom da su kardiovaskularne bolesti multifaktorske bolesti na koje se može značajno uticati prevencijom, ali da uprkos tome predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. — Početkom prošlog vijeka, 1900. godine, manje od 10% smrtnih ishoda bilo je uzrokovano kardiovaskularnim oboljenjima. Već 1970. to je bio vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, da bi od 2000. postao vodeći uzrok smrti širom svijeta — objasnila je prof. dr Bošković.
1996. u svijetu je bilo oko 15 miliona smrtnih ishoda uzrokovanih kardiovaskularnim oboljenjima, a danas se smatra da oko 18 miliona ljudi godišnje premine usljed ovih oboljenja.
U vezi sa dostupnošću terapija za kardiovaskularna oboljenja i sistemom Liste ljekova predstavnica Ministarstva zdravlja Crne Gore mr ph. Dušanka Praščević objasnila je da je primarni cilj Ministarstva zdrav građanin, te da se u ovom dijelu vlasti i te kako vodi računa o dostupnosti ljekova kroz kreiranje i ažuriranje Liste ljekova. — Tendencija Ministarstva zdravlja je da u saradnji sa svim akterima koji učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite, a to su prije svega ljekari, farmaceutske kuće, različita udruženja pacijenata i strukovna udruženja, radi na unapređenju zdravstvene zaštite građana. Cilj Ministarstva je i da u budućnosti građanima budu dostupne najsavremenije terapijske opcije — objasnila je ona.
Ističući da farmakovigilanca kao sistem umreženog praćenja bezbjednosti primjene kardioloških ljekova i u Crnoj Gori treba da ima zasluženo istaknuto mjesto, mr ph. Veselinka Vukićević, predstavnica Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore objasnila je da istraživanja pokazuju da je oko 50% ispoljenih neželjenih dejstava moguće spriječiti pravilnom i racionalnom primjenom ljekova. Prema podacima koje je ona prezentovala oko 11% ukupnog broja prijavljenih neželjenih dejstava otpada na ljekove koji se koriste za liječenje kardiovaskularnih oboljenja. Najčešće prijavljivana neželjena dejstva su vrtoglavica, glavobolja, mučnina, neki periferni edemi, značajan pad krvnog pritiska.
Najčešća kardiovaskularna oboljenja
U nizu stručnih analiza i preporuka na temu kako sačuvati zdravlje srca i krvnih sudova nedvosmisleno je istaknut značaj prevencije. Prof. dr Branislava Ivanović je u okviru izlaganja na ovom okruglom stolu upozorila na deprimirajuće podatke da je 2020. u svijetu umrlo 18,6 miliona ljudi zbog kardiovaskularnih oboljenja, a da se predviđa da će 2030, uprkos svim raspoloživim sredstvima, umrijeti čak oko 22,2 miliona. Doc. dr Snežana Labović Barjaktarević govorila je o principima zdrave ishrane, koja je i te kako važna kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj prevenciji. Prof. dr Agima Ljaljević skrenula je pažnju na štetni uticaj duvanskog dima. — Pušenje ubija oko 50% svojih korisnika i osnovni je faktor rizika za nastanak bolesti srca — istakla je ona. Dr Marina Vuković, govoreći o značaju fizičke aktivnosti, upozorila je da je više od četvrtine odrasle svjetske populacije (1,4 milijarde odraslih) je nedovoljno aktivno.
Preko 35% crnogorske populacije fizički je neaktivno, a čak 81% adolescenata ne praktikuje redovne fizičke aktivnosti.
Jedna od tri žene i jedan od četiri muškarca ne sprovode dovoljnu mjeru fizičke aktivnosti da bi ostali zdravi!
Dijabetes i hipertenzija u vezi sa kardiovaskularnim oboljenjima
Govoreći o povezanosti dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja dr Siniša Dragnić je istakao da prevalenca dijabetesa u svijetu drastično raste, kao i da 1/3 populacije dijabetičara ima pridruženi kardiovaskularni poremećaj. Ovo je osnovni uzrok smrti kod dijabetičara, kod kojih je rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti 2 puta veći nego u opštoj populaciji.
Ass. dr Emir Muzurović istakao je da je dijabetes kardiometabolički začarani krug u kom se vremenom razvijaju vrlo ozbiljni problemi za zdravlje pacijenta. S tim u vezi, veoma je važno obratiti pažnju na kontekst bolesti i interdisciplinarnu saradnju na medicinskom nivou kako bi se nizom sinhronizovanih aktivnosti pacijentu obezbijedio komforan i dugotrajan život.
Hipertenzije predstavljaju značajan faktor rizika kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti zbog veoma ozbiljnih posljedica koje izazivaju. U okviru predavanja posvećenog ovoj temi dr Nikola Pavlović je naveo da se godišnje u svijetu novodijagnostikuje 37 miliona osoba sa povišenim krvnim pritiskom.
Krvarenje kao faktor rizika
U vezi sa neželjenim kardiovaskularnim događajem uslovljenim krvarenjem dr Nikola Pavlović je ukazao na evropske statističke podatke koji pokazuju da oko 2 miliona osoba oboli od ishemijskog moždanog udara u kom oko 20% uslovljenosti ima atrijalna fibrilacija ili su uzrokovani tromboembolizmom na teret atrijalne fibrilacije. Mr sc. dr Nebojša Bulatović govorio je o ovom komorbiditetu s aspekta sekundarne prevencije, odnosno terapije starije populacije ili populacije hroničnih pacijenata. Ovom prilikom ukazano je na različite terapijske modalitete liječenja, benefite i nedostatke njihove primjene, a naročito je naglašen značaj preventivnog djelovanja.
Uz poseban fokus na studijske podatke prof. dr Ljilja Musić upozorila je da se godišnje kod 1–2 miliona pacijenata u Evropi koji koriste terapiju antikoagulansima obavi perkutana koronarna intervencija. Takođe, ona je posebno naglasila značaj uključivanja medija u sistem efikasnog preventivnog djelovanja kojim bi se pružila prijeko potrebna podrška nastojanjima ljekara da aktivno štite zdravlje građana.
Ishemijske bolesti srca
Tokom 2019. godine, kako je na početku svog predavanja naveo prof. dr Mirko Šaranović, kardiovaskularne bolesti su dovele do 18.6 miliona smrtnih slučajeva. To, kako je objasnio, zbirno predstavlja 359 miliona izgubljenih godina života i 34.4 miliona godina proživljenih sa invalidnošću. Mr sc. dr Nebojša Bulatović je u predavanju na ovu temu ukazao na cijeli spektar izazova i zadataka koji se postavljaju pred kliničarima kao faktor očuvanja zdravlja pacijenta. Bolest srca se, kako je naveo, može modifikovati promjenom stila života i terapijskim pristupom. Od angine pektoris u SAD-u boluje oko 3,3% populacije, a u svijetu je to 1,6%.
Dr Aleksandra Nikolić Jegdić govorila je o sistemu regulatornog praćenja stanja akutnog koronarnog sindroma u crnogorskoj populaciji. Sa uvođenjem Registra, po prvi put u Crnoj Gori dobijen je izvještaj o obolijevanju i umiranju od akutnog koronarnog sindroma. Registrovano je 1.420 slučajeva u 2013. godini, a pojedine osobe su više puta u toku jedne godine bile izložene ovoj vrsti ataka.
U završnici edukativnog skupa u Ulcinju omogućeno je da predstavnici medija intervjuišu edukatore, pa je veliki broj izjava dobijenih tom prilikom bio objavljen u medijskim glasilima.
Anita Đurović
Dodajte komentar