Hronične nezarazne bolesti su dominantan uzrok umiranja, invaliditeta i uopšte ugroženosti zdravlja i predstavljaju permanentni izazov u savremenoj medicini. Dijabetes, po posljednjem globalnom izvještaju IDF[1]-a iz 2021, danas obuhvata 10.5% odrasle populacije (20-79 god.), a predviđa se da će do 2045. godine svaka osma osoba u svijetu živjeti sa dijabetesom. Ovo je i razlog zašto se toliko govori o prevenciji ove hronične nezarazne bolesti i radi na jačanju svijesti javnosti u vezi s njom. Naziv ovogodišnje globalne kampanje je Znaš znakove, znaš da reaguješ.
Dijabetičar kao centralna figura zdravstvene zaštite
Medikal je, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, tokom novembra realizovao 3 stručna skupa koja su imala za temu dijabetes. Objedinjeni naslovom Dijabetičar: centralna figura zdravstvene zaštite, skupovi su održani 11-25. novembra, u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Namjera organizatora bila je da regionalnom organizacijom animira za učešće što veći broj profesionalaca ove oblasti kako bi se dobio što sadržajniji stručni opseg i kako bi se zdravstveni radnici informisali o programu Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori. Ujedno, cilj je bio i da informacije sa skupova nađu što jednostavniji put do crnogorskih građana. Kako objašnjava gđa Slavica Pantelić, direktorica Medikala, skupovi su pokrenuti s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja osoba sa dijabetesom, a povodom 14. novembra, Svjetskog dana dijabetesa.
- novembra, u Podgorici, uz učešće relevantnih faktora crnogorskog zdravstva, svečano je otvoren serijal skupova o dijabetesu. Ovom prilikom govorili su doc. dr Milena Rovčanin Cojić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore i dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje. Kao i obično, odziv stručne javnosti bio je, po procjeni organizatora, na veoma zavidnom nivou.
Incidencija u porastu
Izražavajući zadovoljstvo zbog učešća u ovom važnom skupu, državna sekretarka Rovčanin Cojić upozorila je: — Podaci govore da je ova bolest izazov koji ne poznaje granice i koji utiče na živote miliona ljudi širom svijeta. Tokom 2021. godine 537 miliona odraslih osoba je živjelo sa dijabetesom, to je svaka deseta osoba, a prema procjenama Međunarodne federacije za dijabetes očekuje se da će broj oboljelih porasti za 643 miliona do 2030. godine, i na 783 miliona do 2045. godine. Iako se najviše stope incidencije registruju u razvijanim zemljama, najveći porast broja oboljelih očekuje se upravo u zemljama u razvoju, gdje, kako je upozorila doc. dr Rovčanin Cojić, pripada i naša zemlja. — Danas smo ovdje da zajedno razgovaramo, da razvijamo iskustva i ideje, kako bismo poboljšali prevenciju, dijagnostiku i tretman dijabetesa u našoj zemlji. Vaša prisutnost i angažman su ključni za uspjeh ovih nastojanja — rekla je dalje ona, naglašavajući značaj multidisciplinarnog pristupa u borbi protiv ove bolesti. Smanjenje broja oboljelih i poboljšanje kvaliteta života onih koji se već bore sa ovom bolešću istaknuti su kao primarni ciljevi. — Ministarstvo zdravlja će, kroz jasnu viziju i strategiju suzbijanja i smanjenja stope obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti nastaviti sa kreiranjem i realizacijom politika u segmentu javnog zdravstva koja će se baviti svim aspektima ove izazovne bolesti. Da bismo to postigli, moramo dijeliti znanje i iskustva i kontinuirano raditi na podizanju svijesti o dijabetesu — objasnila je državna sekretarka Rovčanin Cojić.
Direktor IJZ-a prezentovao Protokol nadzora
Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da u okviru stručnog skupa prezentuje program Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori. — Savjetovališta za dijabetes domova zdravlja će biti okosnica ovog pristupa kroz program Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori, u kome je osoba sa dijabetesom centralna figura zdravstvene zaštite — najavio je dr Galić.
Program Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika bazira se na godišnjem sistematskom pregledu oboljelog od dijabetesa u Savjetovalištu za dijabetes, a njegovo fukcionisaninje ostvaruje se upotrebom softverske aplikacije sistematskog pregleda oboljelih. Podaci se dobijaju anketiranjem oboljelog, evidencijom sprovedenih laboratorijskih analiza i kliničkim pregledom koji obuhvata mjerenje visine, tjelesne mase, BMI, obima struka, arterijske hipertenzije i pregled stopala. Anketiranje se odnosi na demografske podatke, podatke o toku bolesti, komplikacijama, porodičnoj anamnezi, edukaciji pacijenta u vezi sa bolešću, primljenim vakcinama i karakteristikama životnog stila, a sistematski pregled oboljelog sprovodi medicinska sestra / tehničar Savjetovališta.
Sistematski pregled se sprovodi jedanput godišnje u Savjetovalištu za dijabetes Doma zdravlja. Prvi sistematski pregled može zakazati ljekar doma zdravlja pri pregledu pacijenta ili se to može učiniti samozakazivanjem pacijenta. Po automatizmu, sljedeći sistematski pregled se zakazuje odmah nakon obavljenog pregleda, a vrši se i podsjećanje pacijenta 7 dana prije zakazanog termina.
— Podaci sistematskog pregleda oboljelog su zaštićeni i dostupni doktoru doma zdravlja, doktoru u bolnici i Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Godišnji podaci Programa protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika su u izvornom formatu dostupni za obradu domovima zdravlja, za pacijente njegovog savjetovališta, a podaci iz svih savjetovišta Institutu i Ministarstvu zdravlja. Institutov godišnji izvještaj protokola nadzora i Savjetovišta za dijabetes biće dostupan domovima zdravlja, Ministarstvu zdravlja i javnosti na sajtu Instituta — saopštio je dr Igor Galić. Cilj ovakve modifikacije pristupa je, kako je objašnjeno, koordinacija rada savjetovališta. — Vodili smo se idejom da olakšamo rad ljekarima na primarnom zdravstvenom nivou, na taj način što ćemo na jednoj široj osnovi aktivirati savjetovališta i u tom smislu rasteretiti ljekare koji rade u primarnom zdravstvenom sektoru, a istovremeno poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite i dostupnost podataka. Utvrdili smo analizom da neka informatička rešenja mogu značajno doprinijeti realizacije ove ideje, sve u duhu često spominjane digitalizacije koja je danas jako popularna — objasnio je direktor IJZ-a.
Ističući da ni ovaj program ne može biti uspješno realizovan bez doprinosa kolega na svim nivoima zdravstvene zaštite, njihove posvećenosti i stručnosti, dr Galić je pozvao na aktivno učešće u ovom projektu razmjenom iskustava i ideja, te na zajednički rad u postizanju ciljeva unapređenja zdravstvenog sistema. Ovom prilikom izrazio je zahvalnost na podršci ukazanoj od strane Medikala.
Zajednički projekat
Dr Dragan Likić, rukovodilac Registra šećerne bolesti IJZ-a, naglasio je da projekat Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori zajednički posao ljekara, medicinskih sestara i tehničara, psihologa, te široke društvene zajednice koja treba da je uključena u ovu moguću uspješnu misiju. Suočeni sa stalnim, kao što se ističe, rastom broja oboljelih od dijabetesa i izostankom, na žalost, rezultata u prevenciji poremećaja metabolizma glukoze, potrebno je reevaluirati preventivne programe stavljajući pojedinca u centar zdravstvene zaštite, pružanjem prvenstveno psihološke podrške, edukacije osobama koje su suočene sa predijabetesom i dijabetesom — objasnio je on. Savremena medikamentozna terapija dijabetesa ostaje, kako je podsjetio, insuficijentna u rezultatima uspješne regulacije koncentracije šećera u krvi i prevencije komplikacija, a to je moguće prevazići uspješnom kontrolom krvnog pritiska, masnoća u krvi i postizanja preporučene tjelesne težine.
Bez pristupa u kom je pacijent aktivan učesnik, koji razumije šta mu se dešava u obolijevanju i procesu liječenja, nemoguće je, po dr Likiću, postići dobre rezultate. Podatke o zdravstvenim indikatorima biće moguće dobiti primjenom predviđenog softvera i uopšte sprovođenjem programa Protokola. Indikatori su, kako je objašnjeno, značajni da bi se procijenio trenutni učinak zdravstvenog sistema i šta treba raditi u budućnosti. Dr Likić je ovom prilikom i prezentovao projekat godišnjeg sistematskog pregleda oboljelog od dijabetesa, kao i godišnji izvještaj iz sistematskog pregleda Savjetovališta za dijabetes.
Velika zastupljenost dijabetesa kod nas
Dijabetes, kao kompleksan poremećaj metabolizma, ne samo šećera, nego i proteina i masnoća, danas se tretira paletom moćnih ljekova, a u sadejstvu sa preporučenim mjerama u ishrani i fizičkoj aktivnosti dijabetes tipa 2 može biti čak uspješno doveden u remisiju. Ipak, ova bolest je u neprestanoj ekspanziji, sa veoma izvesnom prognozom rasta i u daljoj budućnosti. Zdravstvenu pomoć zbog dijabetesa je u 2013. godini ostvarilo preko 22 000 oboljelih osoba u Crnoj Gori, dok se 2022. godine zbog dijabetesa ljekarima obratilo skoro 28 000 oboljelih. Na ovaj broj nažalost moramo dodati između 15 000 i 23 000 oboljelih osoba kojima dijabetes još nije otkriven. Upozoravajući na ove činjenice, dr Likić je analizirao podatke Registra šećerne bolesti koji ukazuju na veliku zastupljenost šećerne bolesti u crnogorskoj populaciji, a kao uspješan vid borbe protiv nje on vidi istrajan rad na sveobuhvatnoj prevenciji i to kako indivudualnoj, tako i prevenciji usmerenoj na sve generacije u porodici.
Navedenim projektom i programom kontrole dijabetesa, objasnio je dr Likić, Institut namjerava da u saradnji sa ostalim akterima u zdravstvu revitalizuje prevenciju u savjetovalištu i da postigne uspješne rezultate u liječenju oboljelih od šećerne bolesti kroz ono što se zna, a što nije novina: da je pacijent u centru zdravstvene zaštite. Uspješno liječenje svih hroničnih nezaraznih bolesti, kaže on, zasniva se na ishrani, fizičkoj aktivnosti i ljekovima. U dijabetesu uspješno liječenje predstavlja postizanje ciljne vrijednosti: nivoa glikoliziranog hemoglobina, krvnog pritiska i holesterola u krvi.
Tri sastanka koja su tokom novembra organizovana na regionalnom nivou, u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju, bila su specifična i po tome što su tretirala identične teme. Novina je sadržana u tome što je, u skladu sa medicinskim saznanjima, ponuđeno više relevantnih odgovora na aktuelne medicinske doktrine od strane stručnih predavača koji su se razlikovali na pojedinim skupovima. Set stručnih predavanja koja su prezentovali predavači sa Instituta za javno zdravlje ostao je, međutim, identičan. Namjera je bila da se istaknu ciljevi novog programa kojim će se, kako se nadaju u ovoj javnozdravstvenoj ustanovi, u dobroj mjeri doprinijeti jačanju svijesti javnosti u vezi sa zastupljenošću poremećaja metabolizma glukoze.
Savjetovališni rad u domu zdravlja kao stub promocije zdravlja i prevencije bolesti prezentovale su autorke: dr Biljana Bajić i dr Vilnerina Ramčilović sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Nepravovremeno dijagnostikovanje dijabetesa, kako upozoravaju, predstavlja važan razlog neuspjeha u suzbijanju dijabetesa. Skoro svaka druga odrasla osobe sa dijagnozom ove bolesti ostaje nedijagnostikovana do trenutka kada se u poznom stadijumu bolesti konstatuje prisustvo komorbiditeta. Nadzor nad dijabetesom i njegovim komplikacijama počinje na primarnom nivou zdravstvene zaštite, koja, objašnjeno je predstavlja prvi nivo kontakta pojedinca, porodice i zajednice sa zdravstvenim sistemom i u tom smislu primarni zadatak ovog nivoa zdravstvene zaštite je sprovođenje upravo preventivnih zdravstvenih mjera kroz promociju zdravlja. Naravno, ovaj rad treba da se obavlja u tijesnoj saradnji sa savjetovalištima za dijabetes.
MSc Marija Pašić, psiholog Instituta za javno zdravlje, opisala je aspekte aktivne uloge pacijenta u procesu liječenja. Ukazujući na psihološke karakteristike osobe sa dijabetesom kao ključ u rasvjetljavanju samokontrole bolesti, ona navodi da istraživanja pokazuju da je u populaciji osoba oboljelih od dijabetesa najčešće zastupljen D tip ličnosti, tj. onaj tip ličnosti koji je preosetljiv i sklon učestalijoj brizi. Ove osobe su introvertnije i sklonije potiskivanju emocija u odnosu na druge tipove ličnosti, što značajno utiče na manju doslednost (adherencu) u liječenju. Edukacija i kontinuirana podrška ovim pacijentima imaju značajnu ulogu u jačanju proaktivnog odnosa oboljelog prema bolesti.
Dr Andrea Čampar je predstavila karakteristike aplikacije softvera sistematskog pregleda oboljelog od dijabetesa. Ona je u konkretnim prikazima kliničkih slučajeva pokazala mogućnosti softvera, parametre na osnovu kojih se procjenjuje zdravstveno stanje oboljelog, kao i prediktivne mogućnosti istog.
Iz više uglova na zadatu temu
U vezi sa nekim pojedinostima terapijskog pristupa u liječenju dijabetesa melitusa tipa 2 i uopšte karakteristika ove hronične bolesti, u nastavku programa skupa u Podgorici govorili su ljekari Kliničkog centra dr Olivera Bošković, doc. dr Aleksandar Đogo, dr Đorđije Krnjević i dr Sandra Vujović. Ovom prilikom opisani su uloga i značaj originalnog gliklazida u terapiji dijabetesa melitusa tipa 2, klinički aspekti primjene polifenola u suplementaciji, ukazano je na dislipidemiju i gojaznost, istaknuti kardiorenalni rizici, opisani neki aspekti terapije malih krvnih sudova i date preporuke za postizanje dobre glikemijske kontrole.
Na sastanku u Podgorici prof. dr Miloš Stojanović, sa Kliničkog centra Srbije u Beogradu, prezentovao je kliničku studiju u vezi sa prirodnom suplementacijom u dijabetesu, a dr Mladen Grgurević, sa KBC „Merkur” u Zagrebu, predstavio je inovativni model za kontinuirano mjerenje glukoze.
Na sastanku u Budvi dr Sreten Kavarić je prezentovao ulogu i značaj originalnog gliklazida, dr Đorđije Krnjević je govorio o tome da li postoje klinički aspekti za suplementaciju polifenolima, o dislipidemiji i gojaznosti govorio je dr Milan Popivoda, a o srčanoj i bubrežnoj slabosti u dijabetesu govorila je dr Valentina Kalinić. Prezentaciju o bolestima malih krvnih sudova pripremile su dr Sanja Gluščević i dr Borka Maraš (OB Bar), a kliničke podatke o mogućnosti suplementacije dijabetesa prezentovao je doc. dr Aleksandar Đogo. Dr Emir Muzurović opisao je CGM sistem kontinuiranog mjerenja glukoze, a o postizanju dobre glikemijske kontrole ovoga puta govorila je dr Suzana Ivanović (OB Cetinje).
Na bjelopoljskom sastanku posvećenom dijabetesu, održanom 25-og novembra, pored seta predavanja predavača sa Instituta za javno zdravlje, ulogu gliklazida iz novog ugla osvijetlio je dr Ivan Božović (OB Bijelo Polje), a odgovor na pitanje o suplementaciji polifenolima dao je dr Emir Muzurović. Dr Erol Muratović (OB Bijelo Polje) govorio je o dislipidemiji i gojaznosti, a prezentaciju o kardiorenalnim rizicima pripremile su dr Vesna Dujović (OB Pljevlja) i dr Sanja Borozan (KCCG). Doc. dr Aleksandar Đogo i dr Emir Muzurović prezentovali su podatke o suplementaciji i CGM kontroli, a završno predavanje na temu dobre glikemijske kontrole imao je dr Ivan Božović.
Anita Đuzrović
[1] International Diabetes Federation, IDF,
Dodajte komentar