Na Postkovid simpozijumu u Budvi prezentovane nove strategije Ministarstva zdravlja
Prva radna sekvenca Postkovid sajma organizovanog u Budvi bila je prezentacija strategija Ministarstva zdravlja za 2022/2023. Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović modelirala je i ovaj segment rada, a učesnice su bile i dr Sanja Lekić, iz Kliničkog centra Crne Gore, i dr Marijana Simonović, iz Doma zdravlja — Podgorica.
Akcenat na prevenciji i liječenju hroničnih nezaraznih bolesti
Podsjetivši da je strateški pristup Ministarstva zdravlja, osim za kovid i postkovid stanja, jasno usmjeren i na brigu o zdravlju svih pacijenata, ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović istakla je da se svi pregledi sprovode bez prekida, pri čemu najbolje govori činjenica da naše bolnice i KCCG nijesu bili nijednog trenutka zatvoreni za nekovid pacijente. — U teškim uslovima izazvanim pandemijom potvrdili smo da su Ministarstvo zdravlja i cjelokupni zdravstveni sistem Crne Gore u potpunosti posvećeni obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite za naše građane — navela je ona.
Poseban akcenat, kako je rečeno, stavljen je na prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti koje su globalno i kod nas najčešći uzrok razbolijevanja i umiranja. — U okviru Strategije za prevenciju i kontrolu nezaraznih hroničnih bolesti date su osnovne smjernice za sveobuhvatni i koordinisani odgovor na sve veću zastupljenost nezaraznih bolesti u nacionalnoj zdravstvenoj patologiji. Poznato je da su poslije kardiovaskularnih oboljenja maligne bolesti najčešći bolesti današnjice i predstavljaju globalni zdravstveni problem — objasnila je dr Borovinić Bojović.
Dr Borovinić Bojović: – U svijetu postoji značajan porast oboljelih od karcinoma, a SZO predviđa do 2040. godine porast incidence malignih bolesti za 47%. Prema globalnim statističkim posdacima SZO, u Crnoj Gori je od malignih bolesti tokom 2020. oboljelo preko 3,000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1,700.
Ističući opredijeljenost aktuelnih zdravstvenih vlasti za preventivno djelovanje, ministarka Borovinić Bojović podsjetila je da, nasuprot periodu iz 2020. kada je Klinički centar bio praktično zatvoren pola godine, tokom 2021. zdravstveni sistem je, ne zapostavljajući borbu s pandemijom, nadoknadio većinu listi čekanja i nastavio intenzivnim tempom da radi na suzbijanju i kontroli hroničnih nezaraznih bolesti. — Svi znamo koliko je važna prevencija i rano otkrivanje bolesti za krajnji ishod liječenja, posebno kada su maligna oboljenja u pitanju, te smo stoga ponovo pokrenuli 3 skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili obustavljeni — kazala je ona. U nizu aktivnosti koje su s ovom namjerom pokrenute nabavljen je i pušten u rad novi digitalni mamograf u DZ Podgorica — prvi na našem primarnom zdravstvenom nivou.
Radi se na prisnijem uspostavljanju saradnje ljekara domova zdravlja i grudnih hirurga sekundarnog i tercijarnog nivoa, na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, te na unapređenju tretmana pacijenata u pravcu ranog otkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostike, adekvatne terapije i dostupnosti tzv. inovativnih terapija. Po prvi put je, kako je navedeno, oformljen Konzilijum za onkološke pacijente u Bijelom Polju, a u planu je formiranje onkološkog konzilijuma u OB Kotor za južnu regiju. — Moram da naglasim da je oboljelima od malignih bolesti kroz ažuriranu listu ljekova obezbijeđena najsavremenija terapija čijom primjenom se značajno unapređuje kvalitet života i produžava životni vijek. Zahvaljujući sugestijama i zalaganjima upravo naših onkologa, kroz listu ljekova, kao i naših farmaceuta, sa druge strane, pacijentima su dostupni inovativni ljekovi, po čemu smo značajno ispred zemalja u regionu, a za pojedine lokalizacije, poput karcinoma dojke, ne zaostajemo ni u odnosu na zemlje Zapadne Evrope — kazala je dr Borovinić Bojović.
Formiran je i registar za karcinom dojke, a u toku je izrada još dva: za melanom i karcinom ovarijuma. Ministarstvo zdravlja je, po riječima ministarke Borovinić Bojović, pokrenulo proceduru za formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti, čiji je cilj unapređenje kvaliteta programa za rano otkrivanje grlića materice i debelog crijeva, tijela za unapređenje kvaliteta registra za maligne neoplazme. U planu je i izrada strateškog dokumenta za potpuniju razradu i ostvarivanje strateških ciljeva i aktivnosti za prevenciju i kontrolu malignih bolesti.
Podsjećajući na značaj dijagnostikovanja i liječenja oboljelih od karcinoma, dr Borovinić Bojović je istakla da je Ministarstvo zdravlja pokrenulo inicijativu, a Vlada usvojila, za osnivanje palijativne njege u zdravstvenom sistemu Crne Gore, čiji je cilj produžena bolnička njega, rehabilitacija i palijativno zbrinjavanje oboljelih od malignih bolesti. — Kada tok bolesti dođe u fazu da aktivno liječenje ne može više da produži život, fokus se usmjerava sa kurativnog na palijativni — rekla je ministarka Borovinić Bojović. Ona je podsjetila da je ovaj vid podrške pacijenta usmjeren na bolji ukupni društveni odgovor, te da je on višesektorski.
Uz plan da se formira stručno tijelo Ministarstva zdravlja: Savjet za implementaciju i praćenja palijativne njege, biće formirani multidisciplinarni timovi koji će brinuti o pacijentu i njegovoj porodici. — Izabrani ljekar je taj koji će biti na čelu tog multidisciplinarnog tima, koji je sastavljen od psihologa, fizijatra, onkologa, anesteziologa, socijalnog radnika, patronažne sestre, u zavisnosti od individualnog pristupa. Službe za specifično palijativno zbrinjavanje biće formirane na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u okviru domova zdravlja, kroz patronažne timove, kao i u okviru domova zdravlja koji imaju stacionare — objasnila je dr Borovinić Bojović. Stacionarna njega za sada se može obezbijediti u Plavu, Rožajama, Mojkovcu, Kolašinu i Ulcinju, a u narednom periodu radiće se i na stvaranju uslova za formiranje Centra za palijativno liječenje teških onkoloških i neuroloških pacijenata. Ističući značaj uzajamne podrške, dr Borovinić Bojović je zahvalila na doprinosu u ostvarenom radu Ministarstva zdravlja svom osoblju zdravstvenog sistema.
Borba protiv karcinoma i dostižna i isplativa
Dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju Kliničkog centra, podsjetila je da njena institucija tokom pandemije nije ni dana obustavila rad, trudeći se da pacijentima izađe u susret. Prezentujući Nacionalni kancer plan, ona je objasnila da je u pitanju program kojim se uspostavlja bolja kontrola raka putem bolje koordinacije zaposlenih u zdravstvenom sistemu, od prevencije do rehabilitacije. Ističući činjenicu da bi se više od 100,000 života moglo spasiti u Evropi svake godine uz razmjene i pristupačne strategije, dr Lekić je naglasila da je borba protiv raka i dostižna i isplativa.
Dr Sanja Lekić: – Na globalnom nivou kancer pogađa preko 18 miliona pacijenata, a više od 9 miliona umire. Evropa čini 9% globalne populacije, ali 1/4 je u raspodjeli globalne prevalence, a 1/5 u raspodjeli globalnog mortaliteta. Svaka 3 minuta jedan građanin Evrope umire zbog karcinoma. U Crnoj Gori je više od 3,800 novodijagnostikovanih godišnje. Na prvom mjestu je karcinom pluća, sa 443 novootkrivena, zatim karcinom dojke: sa 378, kolorektuma sa 330[1]. Sva tri karcinoma koji su na prvom mjestu po učestalosti su preventabilna i mogu se otkriti u ranom stadijumu bolesti !
Budući da incidenca karcinoma raste, sumorna statistička očekivanja ukazuju da će do 2030. incidenca rasti i na 21,5 milion novooboljelih, a do 2050. na svakih 10 sec. jedan Evropljanin će umrijeti zbog maligne bolesti. EU je postavila zadatak da do 2035. godine ima više od 75% dugoročnih preživljanja pancijenata sa kancerom, kroz optimalizovanu kontrolu bolesti. – Zato i ne čude inicijative koje se tiču dobre kontrole malignih bolesti, a ključni je izazov nedostatak detaljnog plana i adekvatnog planiranja budžeta. Većina zemalja nema adekvatno planiran budžet i to je jedan od osnovnih nedostataka podobnosti Nacionalnog kancer plana – kaže dr Lekić.
Ističući značaj prevencije, dr Lekić je navela da je za svaki 3. slučaj raka odgovorno pušenje duvana. Ona je akcentovala važnost sprovođenja skrining programa, ali i objasnila da Strategija predviđa da se olakša pristup dijagnostici, standardizovanom liječenju i liječenju inovativnim ljekovima, da se produži život oboljelima i poboljša kvalitet oboljelih i njihovih porodica.
Budući da dijagnostika postaje sve kompleksnija, poseban izazov, po dr Lekić, predstavlja obezbjeđivanje dostupnosti inovacija, multidisciplinarnih timova, te da se izvrši decentralizacija onkološke njege. Podsjećajući da u većini zemalja u regionu postoje sekundarni centri njege, ona je objasnila da u Crnoj Gori u ovom trenutku postoje samo timovi Instituta za onkologiju i SB Brezovik. U cilju decentralizacije planirano je osnivanje konzilijuma u opštim bolnicama, i kasnije odjeljenja u sklopu internih klinika. Sistem, kako je naglašeno, mora biti timski i mora biti integrisan. — Osnovni mehanizmi su da dijelimo dobru kliničku praksu, da ulažemo u istraživanja i inovacije, i da kroz taj rad osnažimo druge organizacije da djeluju u istom pravcu — kaže dr Lekić.
Podsjećajući da je u sklopu priprema za ovaj nacionalni program tokom 2021. na Institutu za onkologiju realizovano nekoliko radionica na teme dostupnosti inovativnih ljekova, decentralizaciju, palijativnu njegu, dostupnost inovativne terapije, dr Lekić je navela da trenutno najuspješniji model plana trenutno u regionu ima Hrvatska. Ocjenjujući da su naše zdravstvene vlasti zadovoljne trenutnom dostupnošću inovativnih ljekova na Listi Fonda zdravstva, dr Lekić je navela i da je inicirano od strane Ministarstva i Fonda zdravstva da se na pola godine apdejtuje Lista.
Budući da trenutna situacija u Institutu za onkologiju ukazuje na opterećenost kapaciteta i resursa, dr Lekić je objasnila da bi bilo dobro da se u budućnosti naprave i sekundarni centri palijativne njege, što je zasad ostvareno u OB Bijelo Polje. Kao problemi identifikovani su sistemi uvođenja specijalizacije ljekara i nedovoljna dostupnost opioida u praksi. Ističući da javni zdravstveni program treba da bude dizajniran u smislu smanjenja mortaliteta i povećanja uspjeha liječenja već oboljelih, dr Lekić je ocijenila da je postignuto dosta, ali i da mora postojati dobar registar i baza podataka oboljelih od karcinoma.
Sistemska podrška i pacijentu i porodici
Dr Marijana Simonović, iz Doma zdravlja — Podgorica prezentovala je Strategiju palijativnog zbrinjavanja — novi koncept Ministarstva zdravlja. — Porastom udjela starije populacije, kao i porastom broja pacijenata koji boluju od teških i malignih bolesti, sve je veća potreba za cjelovitom organizacijom njege osoba u završnom stadijumu života. Palijativna njega predstavlja jedan holistički, multidisciplinarni pristup pojedincu, pacijentu u terminalnoj fazi bolesti, sa ciljem da mu ublaži bol i održi kvalitet života sve do njegovog biološkog završetka — objasnila je dr Simonović.
Palijativna njega poboljšava kvalitet života oboljelih od neizlječivih i uznapredovalih bolesti, ali isto tako i njihovih porodica. Njome se, po riječima dr Simonović, prevazilaze fizički aspekti i simptomi kao posledica bolesti, razne nuspojave, slabljenje organizma, umor, malaksalost, psihosocijalne, psihološke, emocionalne komponente bola, depresija, bijes, tuga, razočaranost. Posebno je značajno prepoznati ugrožavajući emocionalni i duhovni aspekt suočavanja sa posljedicama bolesti.
— Strateškim planom razvoja palijativna njega, odn. njen značajan dio, premješta se u primarnu zdravstvenu zaštitu, sa ciljem pružanja sveobuhvatne i kvalitetne brige o osobama u terminalnom stadijumu bolesti, u vanbolničkim uslovima — kaže dr Simonović. Ona je navela da je utvrđeno da čak 70% bolesnika posljednje dane želi da provede u svom domu, u čemu im palijativni timovi mogu pomoći. Izabrani ljekar predvodi tim palijativne njege koji treba da bude sastavljen od socijalnog radnika, psihologa, psihijatra, fizioterapeuta, onkologa, anesteziologa, duhovnika i patronažne sestre. Saradnjom domova zdravlja Ljubuški, Metković, DZ Podgorica i Zenica očekuje se da i kod nas budu formirani palijativni timovi u svim opštinama u Crnoj Gori.
Palijativni timovi se trude da poboljšaju kvalitet života i porodice i pacijenta, unapređuju svijest o samoj bolesti i ishodu liječenja, dovode do boljeg planiranja same njege pacijente. — Cilj palijativnog zbrinjavanja je afirmacija života i posmatranje umiranja kao jednog normalnog procesa, ublažavanje bola i drugih simptoma koji izazivaju patnju, obezbjeđivanje fizičkog, psihosocijalnog i duhovnog aspekta, podrška u što aktivnijem životu, podrška pacijentu tokom bolesti, kao i članovima porodice u toku žalovanja — kaže dr Simonović. Sa uvjerenošću da široka populacija i te kako razumije potrebe najteže oboljelih osoba, ona je izrazila nadu u uspjeh projekta podrške namijenjenog njima: obezbjeđenju da dostojanstveno provedu vrijeme sa članovima svoje porodice do kraja života.
Anita Đurović
[1] GLOBOCAN, 2020.
Dodajte komentar