[heading]U susret toplim danima neophodno je na adekvatan način pripremiti kožu i zaštiti je od svih štetnih uticaja koje sunce može izazvati. U posjjednje vrijeme mnogo se govori o štetnosti sunčevih zraka, UV indeksima, ozonskom omotaču… Kako bi na adekvatan način pristupili problemu, moramo ga upoznati i razumjeti[/heading]
Vaša koža je vaše UV upozoravajuće sredstvo. Svi znamo da se sunčevoj svjetlosti ne smijemo izlagati toliko dugo da nam koža pokazuje crvenilo, koje dolazi nakon svega 8 časova poslije osunčavanja (ujutru). Imajte na umu: u sred ljeta, pod direktnim osunčavanjem, ovo se može desiti gotovo poslije 20 minuta. Znamo da treba nositi odjeću koja štiti kožu, koristiti zaštitu od sunca sa odgovarajućim zaštitnim faktorom, ne izlagati se suncu u periodu od 10-17 h… Međutim, rijetko ko od nas poznaje svoj tip kože i zna koji SPF faktor treba odabrati prilikom izbora preparata za sunčanje.
Utvrđeno je da postoje četiri tipa kože i, shodno tome, izlaganje suncu treba prilagoditi datom tipu.
Ponašanje u vezi sa sunčanjem treba uskladiti sa individualnim potrebama. Prilagođavamo se našem tipu kože i mjerama koje treba preduzeti, primjenjujući preparate za zaštitu od sunca, sa adekvatnim UV faktorima.
Tip I – Koža upadljivo svijetle boje, sunčane pjege. Kosa crvenkasta, riđa. Svijetle oči (plave).
Reakcija na izloženost suncu: Ekstremno osjetljiva. Odmah nastaju opekotine. Koža nikada ne tamni i ljušti se.
Vrijeme samozaštite: 5-10 minuta.
Tip II – Koža svijetle boje (tamnija od tipa I). Kosa plava. Svijetla boja očiju (plave, zelene, sive).
Reakcija na izloženost suncu: Osjetljivost. Brzo nastaju opekotine. Koža tek slabo potamni i ljušti se.
Vrijeme samozaštite: 10-20 minuta.
Tip III – Koža standardne obojenosti. Kosa tamnoplava ili smeđa. Boja očiju: siva ili smeđa.
Reakcija na izloženost suncu: Dobre podnošljivosti. Znatno niža sklonost ka opekotinama. Koža dobro tamni.
Vrijeme samozaštite: 20-30 minuta.
Tip IV – Koža svijetlomrke, braon do tamnobraon i maslinaste boje (pocrnjele). Kosa tamna (smeđa, crna). Boja očiju tamna (smeđe, crne).
Reakcija na izloženost suncu: Koža naviknuta na sunce. Rijetko kada nastaju opekotine. Brzo i intenzivno tamnjenje. Vrijeme samozaštite: više od 45 minuta.
U srednjoj Evropi su najprisutniji tipovi kože II i III. Ponovljeno zračenje sunca stvara sopstvenu tjelesnu zaštitu od svjetlosti. Dobro doziranim sunčanjem moguće je preći sa tipa kože II, na tip III.
SPF faktor je skraćenica za Sun Protection Factor. Označava koliko se puta duže možemo sunčati do pojave prvog crvenila u odnosu na vrijeme bez ikakve zaštite. To znači da, na primjer, ako je koža osjetljiva i crvenilo se javlja poslije deset minuta, sa preparatom faktora 15 crvenilo će se pojaviti poslije 150 minuta sunčanja. Ovo su, naravno, prosječne vrijednosti i treba ih uzeti samo okvirno. Ukoliko preparat ima veći zaštitni faktor, moguće vrijeme sunčanja se produžava, ali ne i proporcionalno. Visok zaštitni faktor nije jedini i presudni parametar prilikom izbora preparata za sunčanje. Treba voditi računa o tome da li SPF faktor može biti potencijalni alergen kod osoba koje su sklone alergijskim reakcijama.
Da biste kožu na vrijeme pripremili za sunčanje neophodno je da četiri do šest sedmica prije odlaska na odmor, u ishranu uvrstite što više namirnica koje obiluju biljnim pigmentom beta-karotenom (provitamin vitamina A). Najviše ga ima u šargarepi i zelenom povrću. On djeluje antioksidativno i štiti kožu od nepovoljnog uticaja UV zraka.
Kako bi se koža sačuvala, izbjegle opekotine, dehidratacija kože i narušavanje prirodnog balansa kože, neophodno je na adekvatan način i na vrijeme preduzeti korake kako bi se izbjegle eventualne posljedice neadekvatnog i prekomjernog izlaganja suncu. U slučaju da se jave oštećenja kože, opekotine ili crvenilo, postoji niz načina pomoću kojih možemo pribjeći samomedikaciji. Ako dođe do nastanka ozbiljnijih oštećenja, neophodno je obratiti se ljekaru.
Aloja (lat. aloe vera) – Ova biljka obiluje vitaminima grupe B, A, C i E, niacinom, folnom kisjelinom, a sadrži i kalcijum, natrijum, kalijum, magnezijum, cink, bakar, hrom, mangan i gvožđe. U aloji ima i dvadesetak amino-kisjelina, a od ugljenih hidrata zastupljeni su celuloza, manoza i glukoza. Vrijedni sastojci ove biljke jesu i enzimi, trigliceridi, holesterol i salicilna kisjelina. Sok lista se koristi da se naprave umirujuće i ljekovite hidratantne kreme, posebno korisne za suvu kožu, a dodaje se i u losione za sunčanje jer umiruje i blagotvorno djeluje na kožu.
RECEPT: U slučaju pojave osipa ili opekotina, sok aloje iscijedite iz lišća ili isjeckajte njen list i stavite ga kao oblogu na oštećenu kožu. Za liječenje manjih opekotina koristite komadić lista i sok stavite na ranu. U slučaju da je opekotina veća, isijecite list uzdužno, „otvorite ga”, stavite na oštećenu kožu i povežite gazom. Ako je potrebno, postupak ponovite.
Dodajte komentar