Prvih 1000 dana je period života od prvog dana trudnoće do djetetovog drugog rođendana!
Period izuzetno brzog rasta i sazrijevanja tijela i svih organa, naročito mozga, sistema za varenje i imunog sistema. Brižni roditelji će svakodnevno imati nedoumice i brige da li je dijete dovoljno jelo, da li je dovoljno toplo obučeno, da li je dovoljno spavalo, šta poslušati od brojnih savjeta koji dobijaju svakodnevno…
Jedna od preporuka pedijatara u prvim danima života je i primjena vitamina D3, i to je u redu.
Jedna studija pokazala je kako 9% djece ima potpuni nedostatak vitamina D, dok njih 61% ima nedovoljne količine u organizmu. Neko će možda reći “pa to je samo vitamin”, šta može biti loše ako ga nema dovoljno?
Našem organizmu je potreban vitamin D kako bi apsorbovao kalcijum koji je glavni mineral neophodan za zdrav i pravilan razvoja i rast kostiju. Bez vitamina D u organizmu može doći do razmekšanja kostiju (u ekstremnim slučajevima do rahitisa) što vodi do smanjenog rasta, deformacije kostiju, učestalih fraktura kostiju i zglobova, bolova u leđima i nogama. Osim toga, nedostatak vitamina D povezuje se i s nastankom srčanih bolesti, karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, autoimunih poremećaja… Gotovo svaka hronična bolest može se povezati s nedostatkom ovog vitamina u organizmu.
Simptomi koji mogu ukazivati da dijete ima nedostatak vitamina D
- Svrab i bolovi – Kao što je već spomenuto, vitamin D pomaže kostima u apsorpciji kalcijuma i ojačava ih. Bez njega struktura kostiju slabi i izaziva svrab i probadajuću bol u kostima.
- Izraženo znojenje čela – Stalno oznojeno čelo jedan je od najranijih znakova nedostatka vitamina D u organizmu, koji ukazuje na upalni proces u kostima lobanje.
- Deformacije kostiju – Usled nedostatka vitamina D kosti postaju mekanije i krhkije, a rezultat toga je deformacija kostiju, od kojih su najčešće: zakrivljenje kičme, iskrivljene noge, zadebljanja na zglobovima i gležnjevima, problemi s razvojem karlice i nedovoljan razvoj lobanje.
- Karijes – Sa slabljenjem kostiju dolazi i do nastanka karijesa, odnosno do problema sa zubima. Djeca kojoj nedotaje vitamin D često imaju više karijesa i problema s mliječnim zubima.
- Kraći rast – Djeca sa nedostatkom vitamina D su niža rastom od svojih vršnjaka jer njihove kosti ne dobijaju sve što je neophodno za pravilan rast i razvoj.
- Više respiratornih problema i infekcija – Usled nedostatka vitamina D oslabljen je imuni odgovor i kod djece i kod odraslih, te se kod njih često razvijaju respiratorne infekcije i prehlade.
- Tamnija koža – Što je koža tamnija znači da sadrži i više melanina, a to znači da organizmu treba i više vremena za upijanje sunčeve svjetlosti kako bi si stvorila zaliha vitamina D u organizmu. Tamnija koža ne mora biti razlog nedostatka vitamina D ali može biti predisponirajući faktor.
- Problemi s probavom – Ako dijete ima učestale probleme s probavom, ne znači da ima i nedostatak vitamina D, ali učestali problemi mogu ukazivati na nemogućnost apsorpcije vitamina u organizmu.
Kako sprečiti nedostatak vitamina D u organizmu?
Najbrži i najprirodniji način sticanja vitamina D jeste izloženost sunčevoj svjetlosti, kod kojeg je oprez jako važan, i ono što studije pokazuju, sve češće nedovoljan. Pedijatri zato propisuju kapi vitamina D3 u propisanoj dnevnoj dozi od 400 IJ od rođenja djeteta do navršene prve godine života, a sve više u zemljama Evropske unije do navršene treće godine života.
Da li je djetetu potrebno dati i vitamin K uz vitamin D, sve je češće pitanje roditelja?
Uprkos svim kontroverzama vezanim za primjenu vitamina K kod beba, ono sa čim se složila naučna javnost jeste da je intramuskularna, jednokratna primjena vitamina K1 po rođenju, najdelotvorniji način prevencije HBN (hemoragijska bolest novorođenčeta).
Kontroverzna je daljna oralna primjena vitamina K kod djece. Ne postoji univerzalna usaglašenost stručne javnosti u vezi toga.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da nema usaglašenosti u vezi univerzalne profilakse vitaminom K. Autori zaključuju da su potrebna daljnja istraživanja, poređenja sigurnosti peroralne i intramsukularne primjene vitamina K, kao i evaluacije optimalne doze vitamina K u nedonoščadi. Američka pedijatrijska asocijacija takođe nije prihvatila oralnu primjenu vitamina K kod novorođenčadi.
Evropsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju i nutriciju smatra da je najprikladnija intramuskularna primjena vitamina K, a da peroralnu dozu treba ponoviti ako je dijete povratilo ili bljucnulo, dok peroralni put primjene nije odgovarajući za nedonoščad i djecu s holestazom.
