Regionalni centar sa hadronskom kancer terapijom

0
284

Evropska komisija je prepoznala značaj i ozbiljnost Projekta i ukazala na podršku sljedeće faze, koja podrazumjeva izradu Tehničkog projekta i biznis plana, ali pod uslovom da se potpisnice Deklaracije dogovore i odluče za jednu od dvije predložene opcije instituta. Odmah nakon Foruma formiran je Upravni odbor Međunarodnog instituta SEEIIST-a, i već na drugom sastanku održanom 30. marta 2018. godine u Tirani, članovi Odbora su jednoglasno izabrali Hadronsku kancer terapiju i istraživanje iz Biomedicine pomoću protona i težih jona kao opciju projekta za Institut. Trenutno u svijetu postoji samo 12 ovakvih mašina, samo četiri u Evropi. Naš projekat ne bi bio samo peti u Evropi, već unikatan zbog komponente istraživanja jer će 50 odsto vremena upravo biti posvećeno istraživanju koja su velika potreba i nigdje se ne odvijaju u ovoj mjeri. Postoje indikacije da druge vrste jona (poput helijuma, kiseonika, litijuma…) imaju bolji efekat u liječenju kancera. Iako će 50 odsto vremena biti odvojeno za istraživanje, oko 500 pacijenata godišnje bi bilo liječeno u ovom Institutu, a što je potreba za region od oko 20 miliona stanovnika. Dodatno, ovaj metod pored kancera postaje i superioran za liječenje srčane aritmije.

SEEIIST institut je baziran na medicinskoj tehnologiji koja doseže trenutne naučne granice, i promoviše snažnu saradnju između zdravlja i nauke, i istraživanja za zdravlje ljudi, a sve to za dobrobit naših građana. Na ovaj način, najsavremenija metoda liječenja kancera će biti dostupna svima, i samim tim SEEIIST, projekat predstavlja jedan od najljepših primjera “Nauke za društvo”.

U razgovorima koje smo imali nedavno sa evropskim komesarom i generalnim direktorom Direktorata za Istraživanje i inovacije (g-dinom Karlosom Moedasom i g-dinom Enrikeom Pakeom) dobili smo čvrsto uvjerenje da će već do kraja godine Komisija obezbijediti finansijska sredstva za narednu, tzv. pripremnu fazu projekta, za čiju realizaciju su potrebna sredstva od oko 3-4 miliona eura.

Kako naš region u ovom trenutku nema kapacitet da samostalno iznese ovaj projekat, potrebna je stručna podrška eksperata zemalja Zapadne Evrope. Očekujemo i uključivanje naučnika, radiologa, onkologa i iz Crne Gore. Pregovarali smo i sa menadžmentom CERN-a da nam omogući da se Pripremna faza našeg projekta upravo realizuje u ovoj prestižnoj instituciji. Raduje da je odgovor CERN-a pozitivan, što je veoma značajno jer ćemo biti u mogućnosti da koristimo njihovu infrastrukturu i tako postati treći međunarodni institut koji će se izroditi u CERN-u.

Istakla bih da smo već u ovoj fazi projekta konkurentni da apliciramo za finansijska sredstva iz raznih međunarodnih fondova u cilju podizanja kapaciteta u Regionu, kroz različite vrste obuka i treninga. U tom smislu, već smo pripremili nekoliko projektnih prijava prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, koja je obećala prvih pola miliona eura za ove namjene, zatim za EU Okvirni program za istraživanja i inovacije „Horizont 2020“, COST program u iznosu od 300.000 eura, za Regionalni IPA program za realizaciju elektronskog registra za kancer u iznosu od 2 miliona eura.

Cilj je da do kraja 2019. godine ostvarimo dovoljan progres kako bi se 2020. godine našli na Evropskoj infrastrukturnoj mapi (ESFRI Road map) što bi nam obezbijedilo ozbiljan status za potencijalnu investiciju od oko 150-200 miliona eura, neophodnih za realizaciju ovog projekta.

Politički aspekt projekta je jedno veoma važno polje za naučnu diplomatiju i u tom domenu moramo da saberemo diplomatske snage naše zemlje i regiona, kako bismo djelovali složno, usaglašeno i u cilju našeg zajedničkog dobra. Ovaj projekat ima takođe i misiju „nauka za mir“ te može da doprinese povezivanju i pomirenju zajednica regiona. Medjutim, naučna zajednica je ključna u implementaciji ovog složenog inovativnog projekta i izazova koji je pred nama.


* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

 

Hadronska antikancer terapija i razvoj Međunarodnog Instituta za održivu tehnologiju u Jugoistočnoj Evropi

Prof. dr Vladimir Todorović

Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG

Maligne bolesti danas predstavljaju globalni problem i izazov s obzirom na sve veći broj oboljelih osoba u poslednjih nekoliko decenija. U razvijenom svijetu postoji značajan porast broja pacijenata sa različitim oblicima karcinoma, dok mortalitet ima tendenciju pada od 90-ih godina prošlog vijeka. Smatra se da je to posledica ranijeg otkrivanja karcinoma metodama sekundarne prevencije, odnosno skrininga, dok se značajno smanjuju i uticaji na faktore rizika koji su mogući. U svijetu godišnje od karcinoma umire nešto više od 9 miliona ljudi, što je izuzetno visok broj. U zemljama u razvoju ovi trendovi su jos izraženiji. Na osnovu procjena relevantnih međunarodnih institucija, predviđa se, u sledećih dvije decenije, porast obolijevanja za 70% u nerazvijenim zemljama. Takođe se smatra da će, oko 2050. godine, svi stanovnici zemljine kugle imati dijagnozu karcinoma, ili se susresti sa dijagnostikom ili terapijom malignih bolesti. Problem postoji kod nerazvijenih zemalja i u razvijenosti dijagnostičkih procedura, nedostatku inovativnih vidova liječenja, manjku opreme i infrastrukture, kasnijem dijagnostikovanju tumora, što dovodi do kompleksnih vidova liječenja i povećanja troškova zbrinjavanja bolesnika. Ipak, u Crnoj Gori, u periodu od 2000. do 2012. godine, postoji pad smrtnosti od karcinoma za 11%, što je najbolji rezultat u regionu. Ovo je postignuto ulaganjem u infrastrukturu i opremu, te unapređenjem kadrovskih potencijala, edukacijom po savremenim metodama i dostupnošću inovativnih terapija u ovom vremenskom periodu. Na Klinici za onkologiju i radioterapiju postoji značajan trend povećanja liječenih bolesnika od različitih oblika karcinoma, pa je 2010. godine to bilo oko 650, dok je 2017-te bilo oko 180 pacijenata. Takođe je broj pregleda od 18000, u 2010. godini, porastao na oko 25000, u 2017. godini. Različiti projekti i istraživanja na Klinici zahtijevaju još dodatnog angažovanja, ali su to aktivnosti koje su veoma značajne u međunarodnom pozicioniranju naših zdravstevnih institucija. Regionalni projekat o izgradnji Instituta koji bi imao opremu za hadronsku antikancersku zračnu terapiju, je jedan od najznačajnijih projekata, ne samo za Crnu Goru već i za sve zemlje Jugoistočne Evrope. Međunarodni Bord koji je odlučio o implemen- taciji ove savremene terapije, imao je u vidu značaj adekvatnog liječenja bolesnika na Balkanu, koji imaju veoma veliki porast obolijevanja od kancera. Ova institucija bi se oko polovine radnog vremena bavila i istraživanjem i pravilnim korišćenjem ove terapije u različitim vidovima kancera. Protoni su 2000 puta teži od elektona koji se sada koriste u zračenju tumora, pa je oprema značajno veća i zahtijeva značajnu infrastrukturu. Oko 60% svih bolesnika sa kancerom, po protokolima zahtijeva liječenje i zračenjem. Osim protona u liječenju se koriste i druge partikule, kao karboni, ali njihov definitivni potencijal treba još da se otkrije. U svijetu ima samo desetak ovakvih mašina, a godišnje ovakav vid liječenja primi oko 160 000 bolesnika. Ovaj vid liječenja do sada je ispitan na posebnim tumorima, kao što su maligni tumori pljuvačne zlijezde, mekotkivni sarkomi, neki vidovi karcinoma pluća, karlice i kod hepatocelularnog karcinoma. S obzirom na specificnosti ovakvog zračenja, smatra se da ostavlja manje toksičnih efekata, što je pogotovo važno kod djece i mlađe populacije, gdje se očekuje duže preživljavanje.  Prilikom instalacije opreme i kompletnog razvoja Instituta, smatra se da bi oko 500 bolesnika bilo liječeno ovom metodom iz cijelog regiona Balkana. Ovaj Institut bi, osim transfera savremene tehnologije, bio pogodno mjesto za edukativne i istraživačke aktivnosti, te doprinio osavremenjavanju vodiča kliničke prakse i liječenja karcinoma. Ovakvim istraživanjima u našoj zemlji bi se zadržali mladi istraživači, koji bi tako mogli lakše da napreduju u kliničkim zna- njima i akademskoj zajednici.