Poražavajuće djeluje činjenica da smo smo u 21. vijeku zaboravili na neke elementarne stvari: higijenu. Potpuno smo zaboravili da više higijene znači manje epidemija, pa smo dozvolili sebi pandemiju u 21. vijeku!
Postkovid simpozijum
Dr Snežana Barjaktarović Labović, Institut za javno zdravlje
Gram prevencije vredi koliko i kilogram liječenja
Epidemiološke mjere nijesu samo epidemiološke. One su higijenske, protivepidemijske mjere. Higijena je preventivna, bazična grana medicine. Danas je higijena, kao nauka i struka u Crnoj Gori, nažalost svedena na higijenu ishrane. Moramo raditi i na razvijanju njenih drugih grana.
Hrana koju konzumiramo mora biti biološki vrijedna, što znači da bude koliko je moguće nutritivno bogata, i da bude zdravstveno bezbjedna. Hrana je u direktnoj vezi sa dvije velike grupe bolesti. Jedna nastaje kao posljedica nepravilnog načina ishrane, i tu su u pitanju nutritivni deficiti ili suficiti, a druga grupa su one koje se prenose hranom. Obje su, srećom preventabilne.
Mnoge mudre zemlje sve što se tiče higijenskog režima hrane prenose na zakonsku osnovu. Tako i mi u Crnoj Gori postupamo primjenom Zakona o bezbjednosti hrane i podzakonskim aktima. Šta je rezultat i koliko se bavimo prevencijom? Danas imamo situaciju da se 1 od 10 ljudi nakon konzumiranja hrane razboli, da imamo 420.000 smrti na godišnjem nivou uzrokovanih bolestima koje se prenose hranom (2020) i, što je najtužnije, većina tih smrtnih ishoda je kod djece. Prije 3 godine SZO i Agencija za hranu i poljoprivredu konstituisala je Svjetski dan bezbjednosti hrane 7. juna, koji se ove godine održava pod sloganom Bezbjednija hrana, voda, zdravlje.
2009, a danas je još gora situacija, je bilo 57 miliona ukupno smrtnih ishoda na planeti Zemlji. Od toga je 36 miliona smrtnih ishoda uzrokovanih hroničnim nezaraznim bolestima. Od toga je bilo 29 miliona u zemljama u razvoju, a od toga je procijenjeno da je 14 miliona smrtnih ishoda moglo da se spriječi. Od hroničnih nezaraznih bolesti direktno su sa hranom povezane kardiološke, cerebrovaskularne, dijabetes, osteoporoza i maligne bolesti, pa i karijes, što se često zanemaruje.
Mi danas unosimo mnogo više kalorija nego što nam treba, a mnogo manje hodamo nego što treba. Ako svakog dana unesemo samo 50 kalorija viška za 7 dana dobijamo 350 kalorija. Na nivou mjeseca to je 1400 kalorija, za 12 mjeseci 16,800 kalorija a to čini 2,30 kg čistog sala u organizmu. Zato moramo da se dovijamo nekim mudrim postupcima: da vodimo računa kako pripremamo hranu, da hranu pečemo sa minimalnim dodatkom masnoće i sl. Bitno je kakva je to ishrana za jačanje imuniteta, kakvo je to ishrana u postkovidu i da li nam pomažu suplementi.
Nema magije, već se dobar imunitet pravi tokom cijelog života i preporuke za ishranu u cilju prevencije svih infektivnih bolesti, pa i kovida 19 su kompatibilne sa uobičajenim preporukama.
Koncept jačanja imunog sistema kroz ishranu nije dobar. To je pogrešno. Nema ni jedne posebne hrane, niti i jednog posebnog nutrijenta koji kao takav može da se navede. Mi treba samo da vodimo računa da pravimo dobar izbor namirnica, da ispoštujemo neka elementarna pravila, da ne dozvolimo da dođemo u nutritivni deficit. Nutritivni deficit, a prije svega odsustvo crvenih nutrijenata (vitamin C, cink, selen, gvožđe, proteini itd.) uslovljavaju da budemo u problemu.
Kada je u pitanju način ishrane kao razlog za bolesti uopšte najčešće griješimo kada je u pitanju: visok unos hrane. Svi znamo da je 100% gojaznosti u svega 5% uzrokovano nekim sekundarnim patološkim uzrokom. Greške su: masti u višku, zasićene masti u višku, transmasti, hrana animalnog porijekla koja ima loš uticaj, nedovoljan unos povrća i voća. Ciljevi su da vodimo računa o pravilnom izboru hrane, koliko jedemo, kako da bude pripremljeno to što se jede i kada se jede. Uz to, bitna je i fizička aktivnost.
Jedino dobar nutritivni efekat je dobar imunitet. Kako to postižemo? U ishrani treba da dominiraju povrće, voće, žitarice od cijelog zrna, voda. Jako je važno znati šta hrana sadrži. Npr. kokosovo ulje sadrži više zasićenih masti od slanine. Ono sadrži oko 900 kalorija na 100 g. Da bi imali dobro zdravlje, dobar imunitet, najelegantnije nam je da poštujemo opšte važeće preporuke koje je dala SZO gdje se precizira unos masti i ugljenih hidrata.
Svi bi trebalo da ograničimo unos zasićenih masti na manje od 10%, transmasti na manje od 1%, manje od 300 mg holesterola na dan. To se postiže tako što konzumiramo mršavo meso. Pošto je nemoguće izbjeći prisustvo masti u mesu, možemo bar da uklonimo čvrste vidljive masti, da se koriste mlijeko i mliječni proizvodi koji su obrani i, naravno, da ograničimo unos transmasti (margarin, grickalice i sl). Alternativno se koriste niskomasni premazi, umjesto životinjskih masti, ulja bogata nezasićenim masnim kiselinama.
Najbolje je da ulje bude maslinovo, a nije loše ni suncokretovo. Nipošto ne korisiti palmino i kokosovo ulje u ishrani!
Jako je važan način pripreme hrane. Postoji veliki broj studija koje pokazuju da osobe koje su čak i imale koronarnu bolest, promjenom načina ishrane smanjuju rizik od ponovnog srčanog ataka ili drugih komplikacija. Kod žitarica i hrane bogate biljnim vlaknima treba voditi računa da bude dovoljno zastupljena u našim jelovnicima. Pošto volimo da takvu hranu gnječimo, sjeckamo i nutribuliramo, dolazimo u situaciju da upropastimo sve što ubacimo u te mašine jer uništimo sadržaj biljnih vlakana. Važno je jesti cijelo voće i cijelo povrće i piti vodu.
Mediteranski način ishrane
Iako pripadamo mediteranskoj zoni, ne hranimo se tako. Preporuka je da riba zbog esencijalnih masnih kiselina i izuzetno bogatih proteina u ishrani bude zastupljena najmanje 2 puta sedmično. U studijama kod osoba koje su imale infarkt dokazano je da se ovakvom ishranom za čak 29% izbjegava reinfarkt. Treba da smanjimo unos namirnica i napitaka koji sadrže šećer i zamijenimo je vodom sa česme. Veliki problem nastaje zbog unosa soli. Takav način ishrane je u pozitivnoj korelaciji sa porastom hipertenzije, ali treba obratiti pažnju i na skrivene soli (kečap npr.). Preporučeni unos soli je 5 g na dan. Kod nas u Crnoj Gori so je veoma zastupljena u pekarskim proizvodima. Jedan burek sadrži 5 g soli.
Procjena tjelesne konstitucije, gojaznosti, ne može se odnositi samo na bodi-mas indeks koji nije pouzdan parametar u procjeni. Ako hoćemo da održimo svoju tjelesnu masu unos kalorija mora da bude identičan potrošnji. U Institutu je završena treća runda ispitivanja uhranjenosti djece do 3-eg razreda i ustanovljeno da su djeca gojazna ili pregojazna, a svi znamo da je gojazno dijete vrlo vjerovatno i gojazna osoba. Ako osoba koja ima 100 kg tjelesnu masu redukuje svoju masu za 10 kg ima sljedeće benefite: ukupni mortalitet pada za 20-25%, krvni pritisak za 10 mm/Hg, što je bolji rezultat nego kod medikamentozne terapije, a možda je i najznačajnije da se na taj način redukuje rizik za nastanak dijabetesa 2 za čak 50%. Naravno da kad god imamo situacije da ne možemo da ostvarimo dobar nutritivni status, možemo se pomoći suplementima, ali treba iskoristiti zdravo crijevo i djelovanje mikrobioma. Svaka stručna institucija podržava mediteranski način ishrane: voće, povrće, voda, mahunarke, maslinovo ulje, riba, bijelo meso, mliječni proizvodi i jaja jedanput dnevno.
Procjena je da se čak trećina proizvedene hrane baci, zato treba racionalno i nabavljati hranu i konzumirati je.
(Priredila Anita Đurović)
