Predavanje ,,Proteini u ishrani novorođenčeta – nova saznanja i preporuke”, u organizaciji Udruženja pedijatara Crne Gore i Nestle Adriatic S d.o.o. Beograd, održano je u amfiteatru Instituta za bolesti djece KCCG u Podgorici, 30. marta. Predavač je bio Prof. dr Borisav Janković iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije, a u ime Nestle Adriatic S d.o.o. prisutnima se obratila dr Snežana Jolić.
Prof. dr Borisav Janković objasnio je kakva i kolika je razlika u prijeterminskom i terminskom mlijeku i zašto je prijevremeno rođenoj djeci potrebno obogaćivanje ishrane.
– Prijeterminsko mlijeko u prvom danu ima do tri grama proteina u prosjeku, često i više, na 100 mililitara, terminsko ima manje. Sadržaj proteina u mlijeku se u prvim nedjeljama laktacije smanjuje i negdje od treće nedjelje sadržaj proteina se u terminskom i prijeterminskom mlijeku izjednačava. Postoji jedna grupa novorođene djece, to su prema mišljenju američke Akademije za pedijatriju djeca ispod 1500 grama, kod kojih potrebe za proteinima neće biti zadovoljene prirodnom ishranom odnosno humanim mlijekom, nego je potrebno takozvano obogaćivanje ili fortifikacija humanog mlijeka proteinima.
Nakon toga bilo je riječi o enzimima i proteaznoj aktivnosti u mlijeku.
– Više od 30 enzima postoji u mlijeku. Ono što je relativno novo i za šta postoje ubjedljivi dokazi je da enzemska proteazna aktivnost počinje u procesu laktacije. Mliječne žlijezde sadrže proteaze i razlaganje humanog mlijeka počinje u procesu laktacije, tako da novorođeno dijete dobije otprilike negdje već do 20% hidrolizovanih proteina. Proteaze humanog mlijeka same po sebi imaju antibakterijsko dejstvo, štite od mastitisa, imaju pozitivno dejstvo i na majku i na dijete i vremenom dovode do involucije mliječnih žlijezda, ističe Janković.
Kada je u pitanju terminsko novorođenče, prirodna ishrana je sve ono što mu je potrebno, to je prirodna prevencija. Sekcija za dojenje u okviru američke Akademije za pedijatriju radila je istraživanje u kojem je utvrdila koliko dojenje dovodi do redukcije rizika raznih bolesti i alergija kod djece. Doktor Janković navodi neke interesantne podatake do kojih se došlo u ovom istraživanju.
– Ako je dijete prirodno hranjeno duže od četiri mjeseca za 72% se smanjuje rizik hospitalizacije zbog virusnih infekcija u prvoj godini života; Dojenje duže od tri mjeseca dovodi do 50 posto redukcije rizika od zapaljenja srednjeg uva; Ako prirodna ishrana traje duže od jednog mjeseca rizik od akutne dijareje se smanjuje za 64% i taj efekat ne prestaje ni dva mjeseca pošto dijete prestane da doji; Rizik od kasnog morbiditeta, iznenadne smrti, alergijskih bolesti, dijabetesa tip 1 i leukemije se smanjuje za 27 do 42% ukoliko je dojenje trajalo duže od četiri mjeseca, navodi dr Janković.
Prijevremeno rođena djeca sa malom tjelesnom masom su osjetljivija i njima je potrebno posvetiti dodatnu pažnju i zaštitu. Tada u ishrani novorođenčeta moraju postojati dodaci koji će obezbijediti dovoljan unos proteina, ali je potrebno paziti da se mliječne formule usklade sa onim što je djeci zaista potrebno i što će biti približno isto kao humano mlijeko.
– Znatan broj djece zavisi od mliječnih formula i nema privilegiju da bude prirodno hranjeno. To je realnost koju prihvata i Svjetska zdravstvena organizacija. Djeca rođena sa izrazito malom ili velikom tjelesnom masom imaju znatan rizik od netolerancije glukoze, dislipidemija, hipertenzija i u krajnjem slučaju rizik od celebro ili kardiovaskularnih incidenata. Prijevremeno rođenoj djeci je potrebno od prvog dana obezbijediti zaštitu. Ta djeca su u velikom riziku od zaostajanja u rastu i to zbog nedovoljnog unosa proteina u najranijoj fazi, čak se smatra u prvih sedam do 10 dana po rođenju. Problem je što se javlja i zastoj u razvoju mozga, objašnjava dr Janković.
Najčešće gojazna majka rađa gojazno dijete. Međutim, gojaznost se može javiti i zbog odsustva samoregulatornog unosa hrane, pojave koja se javlja kod djece koja uzimaju vještačku ishranu.
– Dijete će u vještačkoj ishrani uzeti ne onoliko koliko mu je potrebno ili dovoljno, već onoliko koliko mu je dato. To može biti inicijalna kapisla da to budu gojazna djeca i da se time pokrene lanac koji dovodi do gojaznosti u kasnijem uzrastu, dijabetesa, hipertenzije, moždanog i srčanog udara, ističe dr Janković.
Dojenje predstavlja najbolji vid ishrane i ne postoji neka adekvatna zamjena. Sve mliječne formule će pomoći djetetu, ali nijesu iste kao prirodno mlijeko, a kada se već biraju, mliječne formule moraju biti bazirane na znanju i stručnim informacijama. Važno je da sastav proteina, masti, ugljenih hidrata, vitamina i elektrolita bude što je moguće više prilagođen humanom mlijeku, poručeno je na predavanju.
Danijela Rašović
Dodajte komentar