23. januar – Preciziraće saglasnost za uzimanje organa

Ministarstvo zdravlja uputilo je javni poziv za pripremu izmjene seta ključnih zakona – o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, kao i o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. Važećim zakonom nije precizno uređeno davanje saglasnosti za uzimanje organa umrlog davaoca za presađivanje u svrhu liječenja, pa je neophodno preciznije urediti tu oblast.
Sada se predviđa da su svi građani po automatizmu potencijalni donori organa ukoliko za života nijesu potpisali izjavu da to ne žele. Ipak, organi se mogu uzeti isključivo uz saglasnost porodice, čak i u slučajevima kada je osoba vlasnik donorske kartice.
Iz Ministarstva zdravlja ranije je rečeno da pretpostavljena saglasnost nije dala rezultate iako je samo jedna osoba dosad potpisala pisanu izjavu da ne želi da bude donor organa. Razlog tome, prema njihovim tvrdnjama, je što sprovođenje zakona ograničavaju porodice preminulih, ne dajući da njihovi organi budu iskorišćeni za presađivanje.
Koordinatorka za transplantaciju, prof. dr Vesna Miranović ranije je saopštila da u Ministarstvu zdravlja ozbiljno razmišljaju o izmjenama zakona, kako ne bi bila potrebna saglasnost porodice za doniranje organa kod osoba koje su za života potpisale donorsku karticu.
Zahtjev za ograničenje prava porodici da utiče na pretpostavljenu saglasnost ranije su predsjedniku Vlade uputili i pacijenti koji se nalaze na hemodijalizi i koji čekaju donaciju bubrega. U Crnoj Gori do sada su urađene dvije kadaverične transplantacije za moždano umrlog pacijenta.
Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara, spašena tri života. Druga transplantacija urađena je u septembru prošle godine kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega.
Kada su u pitanju izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranje, između ostalog, tražiće se ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja koje je predviđalo da građani, za dio usluga koje su im sada pokrivene 100 posto, plaćaju mjesečne premije. Oni koji ne bi uzeli dopunsko osiguranje, kakvo postoji širom Evrope, plaćali bi 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok bi ostatak bio pokriven obaveznim.
Mijenjaće se i Zakon o zdravstvenoj zaštiti kako bi se obezbijedila jednostavnija primjena ovog zakona radi bolje organizacije, pružanja kvalitetne, dostupne i blagovremene zdravstvene zaštite i druga pitanja od značaja za funkcionisanje zdravstvene zaštite, kao i usklađivanje sa drugim važećim zakonima.