Kako pravilo kupati bebe

Piše: prim. dr Milena Proročić

Novorođeno dijete se kupa svaki dan. Kupanje često liči na strašnu paniku. Svi se boje da se beba ne prehladi. Svi se  razlete, preznoje, tako da beba najmanje u tome uživa. Kupanje nije samo iz higijenskih razloga važno. Kupanje je važan relaksirajući faktor za dijete, ono se na kratko vraća u svoju primarnu sredinu. Jako je važno obaviti ga nježno, polako, sa puno ljubavi. Svaki dan sapunom se peru otvoreni dijelovi, pregibi i genitoanalna regija. Dva puta sedmično gazom se sve detaljno nasapunja od glave do pete. Kupanje je i lagana masaža. Nakon kupanja potrebno je dobro isprati bebu. Najbolje je za kupanje djeteta koristiti neutralno sredstvo sa malo parfema. Običan dječji sapun sa puno glicerina blagotvorno djeluje na kožu. Najbolje je kupanje obavljati prijepodne, tada se djeca najmanje nahlađuju. Majka može naći vrijeme kada je najopuštenija, samo joj neko mora pomoći prilikom ispiranja bebe. Kupanje se mora obavljati smireno, nježno i lagano. Nikada svojim dodirom majka ne smije uznemiriti dijete. Prva saznanja o okolini dolaze od majke, preko dodira, boje glasa i putem dojenja.

U ambulanti sam, kao pacijente, imala dva brata koji  su imali strah od kupanja, njihovo kupanje je bilo praćeno tako strašnim plačem i vriskom da je bilo neprijatno to slušati u komšiluku. Majka bi zatvarala vrata kupatila, dobro ih namazala šamponom, ispirala pod jakim mlazom tuša, a djeca su vrištala  iz sveg glasa. Taj strah je trajao do školskog uzrasta. Toliko su  bili prepadnuti vodom da je odlazak na more kod strica bio za njih prava mora. Ulazak u morsku vodu bio je tako tužan i smiješan sve do polaska u školu, pojava bilo kako malog talasa bio je razlog da bježe iz mora. Problem je riješen kada su jednog ljeta ostali sami sa stricem nekoliko dana. Odlazili su na more,  igrali se po plažama koliko su željeli, niko ih nije tjerao da ulaze  u vodu dok im nije postajalo jako vruće. Tada su sami to radili. Svako veče su se tuširali, ali samo vodom. Nijesu plakali. Jedno veče su sami rekli: “Što je divno kada se ne peru oči”.

Dijete dođe na svijet sa refleksima, koji tek rođenom djetetu odmah omogućavaju hranjenje, to su refleks sisanja, traženja dojke i refleks hvatanja. Zbog nagle promjene životne sredine važno je poštedjeti dijete naglih pokreta i brzog ispuštanja na podlogu. Svaka majka primijeti kada dijete spušta na tvrdu  podlogu kako se naglo šire ruke u zagrljaj, to je strah od propadanja i tonjenja. Zato je jako važno tek rođeno dijete spustiti prvo na bok, pa lagano okrenuti na leđa. Primitivni refleksi gube se u prvih šest mjeseci, na osnovu njihovog gubljenja ili zadržavanja može se vršiti procjena razvoja i rasta djeteta.

Nakon kupanja dijete se obriše. Neka djeca dođu na svijet sa dužom kosom. Kosa se posebno osuši, lagano očešlja nježnom četkom, uljem namaže predio sa tjemenjačom, pa gazom malo protrlja. Tjemenjača se ne skida iz jednog poteza, potrebno je više dana za to. Obavezno se obriše nos, da tek rođena beba može da kiše. Vrhom pelene očiste se uši, višak  smole iz uha izađe na otvor spoljnog ušnog kanala. Štapići za  čišćenje nosa i uha se ne dozvoljavaju, to je samo dobar komercijalni potez. Sve što treba može se očistiti vrhom pelene. Kada majka primijeti da beba teže diše na nos, može ukapati nekoliko  kapi  fiziološkog rastvora. Tako bi obavili toaletu predjela glave. Vrat je važno dobro oprati sapunom i mlakom vodom. U tom predjelu brzo dolazi do nakupljanja prljavštine i brzo se pojavljuje ojed. Dobro pranje mlakom vodom i sapunom i dobro ispiranje kože prava su prevencija ojeda. Predio vrata posebno treba dobro osušiti i malo napuderisati.