Povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice koja se, ove godine, obilježava od 18. do 24. januara, iz Instituta za javno zdravlje podsjećamo da se ovo oboljenje može spriječiti samo ukoliko žene odluče da se, bar jednom godišnje, posvete svom reproduktivnom zdravlju i posjete svog ginekologa.
Primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda moguće je identifikovati premaligne promjene na grliću materice, koje mogu dovesti do karcinoma, i tako spriječiti neželjene ishode.
S obzirom na to da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period, primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo učinkovita, s aspekta očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, poboljšanja kvaliteta života, ali i sa ekonomskog aspekta, zbog smanjenja troškova za liječenje, brige o oboljelim, odsustva sa posla i drugih troškova. Najznačajniji cilj ranog otkrivanja bolesti je uticaj na mortalitet žena, kao najtežu komplikaciju bolesti.
Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou, pokazuju da je rak grlića materice među vodećim malignim bolestima žena, odmah iza raka dojke. Najčešće se, na svjetskom nivou, javlja kod žena starosti između 40 i 45 godina, ali se sve češće javlja i kod žena mlađih od 30 godina. Značajno je, takođe, učešće umiranja od raka grlića materice u strukturi mortaliteta žena. I pored toga što je izlječiv u ranoj fazi, svake godine u svijetu preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Naime, situacija po pitanju redovne ginekološke kontrole nije ohrabrujuća, jer prema podacima, tek svaka peta žena se odaziva na preglede kod svog ginekologa u cilju otkrivanja promjena na grliću maternice, prije nego što poprime maligni oblik.
Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje za 2013. godinu, ukupan broj novooboljelih žena od raka grlića materice u Crnoj Gori iznosi 106, i zauzima četvrtu poziciju na rang listi broja oboljelih žena od svih vrsta carcinoma, sa 8,9 %. Među oboljelim ženama su više od dvije trećine onih čija se starosna dob kreće između 35 i 59 godina. Među malignim oboljenjima kod žena prednjači rak dojke, zatim rak pluća, čija vrijednost prevalencije bilježi kontinuiranu tendenciju rasta, a zatim slijedi rak kože. Pri tome, značajno je navesti da se rak grlića materice, kao uzrok umiranja žena od malignih bolesti, nalazi na četvrtom mjestu mortalitetne liste.
Bolest se posljednjih godina, zahvaljujući uspješnoj organizaciji skrininga i sve većeg obuhvata žena ranim otkrivanjem bolesti u asimptomatskoj fazi, otkriva u ranom periodu, kada se bolest bez značajnijih komplikacija može uspješno liječiti.
Istraživanja su pokazala da se razvoj raka grlića materice može spriječiti u 80% slučajeva primjenom kompetentnih mjera prevencije. Stoga smatramo da je važno poslati poruku da u situaciji kada ne možemo uticati na rasprostranjenost bolesti, možemo uspješno kontrolisati njegov tok i započeti tretman prije kritične tačke, čime povećavamo očekivano trajanje života kod žena, kao i kvalitet njenog života.
Faktori rizika za nastanak oboljenja su vrlo raznovrsni, a u najvećem broju slučajeva je to dugotrajna infekcija sa »visoko rizičnim« (onkogenim) tipovima humanog papiloma virusa (HPV), koji uzrokuje najčešće seksualno prenosive infekcije. U najvećem broju slučajeva organizam se svojim prirodnim mehanizmima izbori sa infekcijom koja spontano nestaje. Međutim, ponavljane i uporne HPV infekcije imaju osobinu da dovode do razvoja raka grlića materice. Infekcije koje traju duže od dvije godine označavaju se kao „stalne“ i pretpostavlja se da su one kancerogenog karaktera.
Pored navedene HPV infekcije i drugi faktori rizika utiču na razvijanje raka grlića materice, kao što su: rano stupanje u seksualne odnose; nekorišćenje kondoma, posebno sa nepoznatim partnerima; česta promjena seksualnih partnera; smanjena otpornost organizma iz različitih razloga, kao što je pušenje, hronične bolesti i drugo; obolijevanje od drugih seksualno prenosivih infekcija kao što su hlamidija i gonoreja; seksualni odnosi sa partnerom čija druga seksualna partnerka boluje od raka grlića materice.
U vezi sa ovogodišnjim obilježavanje Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice pozivamo sve žene:
– da i u vrijeme pandemije COVID 19 brinu o svom zdravlju, poštujući 12 pravila Evropskog kodeksa protiv raka, idu na redovne preglede kod ginekologa jednom godišnje. Besplatni pregledi se mogu obaviti u ginekološkim ambulantama domova zdravlja širom Crne Gore;
– da mlade žene izbjegavaju rano stupanje u seksualne odnose, da ne mijenjaju često seksualne partnere i da koriste kondom – posebno kada je u pitanju novi ili nepoznati partner.
Da bi omogućili eliminaciju raka grlića materice pozivamo sve građane da pomognu u sprečavanju širenja COVID 19 infekcije i da se vakcinišu protiv virusa SARS COV-2.
Pandemija COVID-19 je od marta mjeseca do danas značajno opteretila sve sisteme, ekonomski, zdravstveni, obrazovno-vaspitni… Smanjen broj preventivnih pregleda će negativno uticati na otkrivanje novih slučajeva kancera i na pravovremenu primjenu odgovarajućih terapija i liječenja, što može dovesti da se naredne godine dijagnostikuju pacijenti sa odmaklim fazama maligne bolesti.
Upućujemo apel svim ljudima koji imaju simptome bolesti da se obrate ljekaru, onkološkim pacijente da ne prekidaju terapiju, a zdravstveni sistem će omogućiti uslove za kontinuirano zbrinjavanje onkoloških pacijenata.
Institut za javno zdravlje Crne Gore (www.ijzcg.me)
