Vrijednost inovacije za oboljele od multiple skleroze
Benefiti koje je donijela upotreba inovativnih ljekova i savremenog pristupa u liječenju multiple skleroze nemjerljiviji su u odnosu na bilo koje druge oblasti medicine. Evidentne su razlike u terapijskim opcijama između pacijenata koji su imali multiplu sklerozu prije pet ili deset godina i mogućnostima koje imamo danas za njihovo liječenje. Vrijeme i rani početak liječenja ovih pacijenata donose velike uštede državi i od velikog su značaja porodicama pacijenata i naravno, zdravstvenim radnicima koji ih liječimo, jer imamo veliku satisfakciju postizanjem kontrole bolesti.
Koje su posljedice atrofije moždanog tkiva kod pacijenata oboljelih od multiple skleroze?
Upravo posmatrajući aspekte liječenja pacijenata sa MS-om i posmatrajući patofiziološke mehanizme koji dovode do moždane atrofije kod njih, ustanovljeno je da dolazi do propadanja i bijele i sive mase, a naročito korteksa mozga. Atrofija sive mase moždanog tkiva se ubrzava tokom trajanja bolesti, kao i sa razvojem progresije. Kao posljedica inflamacije, kod pacijenata koji imaju MS, u svakom kubnom milimetru akutne MS lezije nalazi se preko 11.000 oštećenih aksona neurona u poredjenju sa manje od jednog oštećenog neurona u zdravom tkivu mozga.
Kada posmatramo preživljavanje, pacijenti sa MS-om imaju otprilike osam godina kraći životni vijek u odnosu na pacijente koji nemaju MS, dok više od polovine MS pacijenata umre usljed komplikacija samog oboljenja.
U vezi sa kognitivnom funkcijom, mi već kod prvih pacijenata sa MS-om utvrđujemo jako velike probleme u pogledu kognicije i pamćenja, a depresija kod pacijenata sa MS-om je mnogo zastupljenija u odnosu na pacijente koji nemaju MS. Koliko bolest utiče na emocionalni status, govori podatak da su suicidi češći 2 do čak 7 puta kod pacijenata sa MS-om.
Koliki je uticaj same bolesti, funkcionalnog statusa i relapsa na sposobnost pacijenta da funkcioniše, pokazuje studija koja je rađena u Velikoj Britaniji. Analizirano je preko 2000 upitnika, i analizom pokazano da se kod pacijenata sa MS-om kvalitet života pogoršava kako raste neurološka slabost i simptomi, tj kako bolest napreduje.
Iz svega ovoga, jasno je koliko je ova populacija pacijenata pogođena i podložna velikom riziku. Ako svemu tome dodamo da je to uglavnom mlađa populacija, jasna je opravdanost primjene inovativnih ljekova koji odlažu pojavu onesposobljenosti i poboljšavaju kvalitet života ovih pacijenata. Što se tiče podataka, u Crnoj Gori nemamo još uvijek registar oboljelih, ali znamo da ima između 500 – 600 pacijenata sa dijagnozom MS i ono što znamo na osnovu naših istraživanja na Klinici za neurologiju, jeste da je najveći broj pacijenata izmedju 30 i 50 godina starosti. Iznad 50 godina broj oboljelih je manji.
Ako posmatramo stari pristup liječenju u odnosu na novi pristup sa dostupnim inovacijama, odnosno jednu populaciju novo dijagnostikovanih pacijenata sa MS-om, i ako posmatramo period prije pet godina, kada pacijenti nisu bili u prilici da se liječe inovativnim ljekovima – vidjećemo i značajne razlike u ishodima liječenja.
Zašto je važno vrijeme za oboljele sa multiplom sklerozom? (koncept: Brain Health – Time Matters in MS, autora čuvenog prof. Gavina Giovannoni-ja i autora)
Kada posmatramo vrijeme započinjanja terapije u odnosu na povećanje stepena onesposobljenosti, jasno se vidi da imunomodulatornu terapiju treba početi što ranije, odmah nakon postavljanja dijagnoze. Mnogobrojne studije i podaci iz registara ukazuju na to da rano uvođenje imunomodulatorne terapije poboljšava ishode liječenja. Dalje, podaci iz meta analiza ukazuju na to da imunomodulatorna terapija ima najprominetniji efekat ukoliko se počne primjenjivati u ranoj fazi bolesti.
Dakle, važno je što prije postaviti dijagnozu i započeti liječenje pacijenata sa MS-om. Ukoliko rano krenemo sa terapijom smanjujemo vjerovatnoću za pojavu invaliditeta u odnosu na pacijente koji nisu dobili terapiju ili su je dobili kasno. U vezi sa samim konceptom liječenja ‘Brain Health – Time Matters in MS’ treba ga prihvatiti, te on je potpuno jasan i podrazumijeva rani tretman ovih pacijenata uz primjenu imunomodulatorne terapije, odnosno inovativne terapije, što je ranije moguće, naglasio je dr Jevto Eraković.
S druge strane, jasno vidimo da troškovi liječenja pacijenata sa MS-om (kako direktni tako i indirektni) rastu sa pogoršanjem bolesti, odnosno da progresija bolesti dovodi do dugoročnog povećanja troškova liječenja. Vidimo da troškovi liječenja rastu između 3 i 4 puta kod pacijenata kod kojih je bolest uznapredovala u poređenju sa pacijentima koji su u ranijoj fazi bolesti.
Iz ekonomske perspektive, dugoročni ishodi liječenja su od suštinskog značaja u ekonomskoj procjeni hroničnih, progresivnih bolesti. Kako raste onesposobljenost pacijenata sa MS-om, izrazito se povećavaju indirektni troškovi liječenja sve dok ne dostignu 2/3 vrijednosti ukupnih troškova. Strategija liječenja multiple skleroze danas podrazumijeva rano uvođenje terapije, redovno praćenje pacijenata i dovodi do očuvanja moždanog zdravlja pacijenata, smanjenja invaliditeta, a time se smanjuju i pomenuti dugoročni troškovi liječenja.
Mogućnosti koje mi imamo u Crnoj Gori su velike. Imamo u najavi još inovativnih ljekova čiju registraciju očekujemo, to će nam biti veoma važno pri liječenju jedne svih grupa pacijenata sa MS-om. Do skoro smo imali terapijske mogućnosti samo za pacijente sa relapsno remitentnom formom MS-a. Međutim, pacijenata koji nisu tretirani ili nije bilo mogućnosti za njihov tretman je oko 15% i to su pacijenti sa primarno progresivnom multiplom sklerozom. Očekujemo registraciju novih, inovativnih terapija i za ove pacijente, da možemo da im pružimo šansu da odlože pojavu onesposobljenosti, kao što smo dali i pacijentima koji imaju relapsnu remitentnu formu MS-a.
Dodajte komentar