Na Devetom sajmu medicine bilo riječi i o održivom finansiranju u zdravstvu
OBEZBIJEDITI STABILAN BUDŽET ZDRAVSTVA
O održivom finansiranju i principima na kojima se zasniva finansiranje našeg zdravstvenog sistema na Devetom sajmu medicine govorio je dr Vuk Kadić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Dr Kadić je u svom izlaganju objasnio na koji način sada funkcioniše FZO, promjene u načinu finansiranja i funkcionisanja koje su uvedene ili planirane da se uvedu u narednom periodu. Naglasio je da će nesmetano funkcionisanje Fonda zdravstva biti sve teže ukoliko nemamo stabilan izvor finansiranja, odnosno ukoliko se ne obezbijedi adekvatan budžet za zdravstveni sistem u narednom periodu.
Dr Kadić je istakao da uvođenje kliničko-bolničkih centara predstavlja ključni korak ka decentralizaciji zdravstvenog sistema i unapređenju zdravstvene zaštite za osiguranike Fonda. Dva osnovna cilja kojima treba težiti su realniji prihodi za zdravstvo kao i implementacija novog modela plaćanja usluga u zdravstvu koji bi omogućio precizan uvid u rad različitih zdravstvenih ustanova, njihovu efikasnost, način pružanja usluga, kao i realan utrošak sredstava. Ovaj model plaćanja omogućiće nam pravednije raspoređivanje sredstava unutar zdravstvenog sistema, rekao je dr Kadić.
Avansno finansiranje javnog zdravstva
Način na koji se trenutno finansira zdravstveni sistem je takav da FZO prikuplja informacije od zdravstvenih ustanova o njihovim potrebama, a potom se dodjeljuje 12. dio opredeljenog budžeta za određenu zdravstvenu ustanovu i kao takvi se avansno uplaćuju svakog mjeseca. Zdravstvene ustanove po prijemu sredstava, fakturišu izvršene usluge Fondu. Ovaj način avansnog finansiranja zdravstvenog sistema odnosi se isključivo na javno zdravstvo. Nasuprot tome, za privatne zdravstvene ustanove sa kojima Fond ima potpisane ugovore, plaćanje se vrši na potpuno drugačiji način. U ovom slučaju, privatne ustanove prvo izvrše uslugu, zatim je fakturišu, nakon čega Fond izmiruje troškove.
Kako navodi dr Kadić, ovaj način finansiranja zdravstvenog sistema stvara situaciju u kojoj većina zdravstvenih ustanova ne može da opravda sredstva koja su im uplaćena. Navodi primjer, da Klinički centar radi sa 110% kapaciteta, dok neke opšte bolnice nemaju popunjenost ni do 50%, ili 60%. Ova neujednačenost u iskorišćenosti kapaciteta predstavlja izazov, jer trenutni sistem ne omogućava pravičnu raspodjelu sredstava.— Nažalost, zbog nedostataka sistema za upoređivanje i plaćanje prema pruženim uslugama, nemamo mogućnost da pravedno raspodijelimo budžet – kazao je dr Kadić.
Početak rasterećenja sistema
Dr Kadić je pozitivno ocijenio uvođenje novih kliničko-bolničkih centara, navodeći da se radi o početku rasterećenja zdravstvenog sistema, pri čemu je objasnio da je to prilika i da opšte bolnice koje gravitiraju prema kliničko-bolničkim centrima mogu lakše da funkcionišu.
Takođe je naveo da je ključni izazov u uspostavljanju razgranatog zdravstvenog sistema, obezbjeđivanje odgovarajućeg kadra koji se može privući jedino ako se stvore optimalni uslovi za njihov rad. Bez pružanja adekvatnih uslova za rad, nećemo privući stručnjake iz oblasti zdravstva – istakao je on.
Govoreći o budžetu za narednu godinu, kazao je, da je planiran do sada najveći iznos za kapitalne investicije u zdravstvu. — Ove godine smo aktivno sarađivali sa svim zdravstvenim ustanovama, motivišući ih da nam dostave svoje planove razvoja za 2024. godinu. Kada smo sagledali sve planove, došli smo do iznosa od skoro 30 miliona evra za kapitalne investicije u cjelokupnom zdravstvenom sistemu – pojasnio je dr Kadić.
Do sada, budžeti Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore su se uglavnom fokusirali na tekuću potrošnju kao što su plate, nabavka ljekova, bolovanja, putni troškovi, dok je kapitalni dio budžeta iznosio manje od jedan posto.Ova nova inicijativa predstavlja značajan korak ka unapređenju infrastrukture i stvaranju boljih radnih uslova za zdravstvene radnike.
Dr Kadić: – Čak 98% naših pacijenata ide na pregled u Klinički centar uz pratioca, a samo 2% pacijenata ode samostalno na pregled.
– U proteklih godinu i po dana uspjeli smo sprovesti racionalizaciju kada su u pitanju putni troškovi. Racionalizacija se prije svega odnosi na one specijalističke preglede koji se mogu obaviti u regionalnim Opštim bolnicama. Direktor Fonda je objasnio da se internistički, hirurški i slični pregledi ne vrše isključivo u Kliničkom centru Crne Gore, osim ako je neophodno, čime se optimizuje upotreba resursa i omogućava pacijentima pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti u lokalnim zajednicama. Po osnovu plaćanja putnih troškova Fond za zdravstveno osiguranje u 2022. godini izdvojio je 4 miliona eura.
Zemlje regiona, za zdravstveni sistem izdvajaju 8-10 posto ukupnog BDP-a. Razvijene zemlje, poput npr. Švajcarske izdvajaju 10 do 14 %. U Crnoj Gori ukupna izdavanja za zdrastveni sistem su oko 7 % BDP-a.
– Nužno je imati jasnu sliku o budžetu i sredstvima koja su nam na raspolaganju za zdravstvo. Ova odluka ne bi smjela da zavisi od međusobnih dogovora ministra finansija i direktora Fonda. Od 1.januara 2022. godine prešli smo na novi način finansiranja, poznat kao Beveridžov model, gdje se zdravstveni sistem finansira iz drugih izvora, prije svega poreza, a ne iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Zbog toga je ključno zakonski regulisati procenat ukupnog BDP-a koji će se odvajati za zdravstvo. Moramo pronaći stabilan način finansiranja koji jasno definiše koliko se sredstava obezbjeđuje za zdravstveni sistem. Samo tada ćemo moći da napravimo dugoročne strategije, jer ćemo znati sa koliko novca raspolažemo. Ovo je ključno za održivo planiranje i razvoj zdravstvenog sistema u narednom period – zaključio je dr Kadić.
Anita Đurović
