SLIM HIRURGIJA KAO TREND MEDICINSKOG TURIZMA 
U podgoričkom hotelu Hilton, 25-og aprila realizovana je Dnevna konferencija metaboličke i barijatrijske hirurgije, u okviru koje su prezentovana duža od decenije iskustva u regulaciji metaboličkog sindroma primjenom hirurških metoda. Predavači na skupu bili su: dr Naser Sakran, predsjednik Izraelskog udruženja za metaboličku i barijatrijsku hirurgiju i rukovodilac Odjeljenja za naprednu laparoskopijsku i barijatrijsku hirurgiju u Medicinskom centru Emek, Branislav Majstorović, advokat i partner u advokatskoj kancelariji „Majstorovic & Partners” i dr Miroslav Ilić, hirurg sa decenijskim iskustvom u ovoj oblasti u Specijalnoj bolnici u Sremskoj Kamenici i PMU „Codra”. Za organizaciju skupa pobrinuli su se Kompanija „Johnson§Johnson (Ethicon)” i PZU „Codra”.
Pravni i etički aspekti u medicinskom turizmu
Po riječima Branislava Majstorovića, predstavnika advokatske struke na Konferenciji u Hiltonu, medicinski turizam je proizvod popularne maskulture koji nije toliko nov. Spa turizam na Mediteranu datira od 17. vijeka. U tradicionalnom smislu razvio se krajem 20. vijeka. 1997. godine, podsjetio je on, klinike u SAD-u, Londonu i Austriji bile su centri medicinskog turizma, a nove tendencije u 20-om vijeku pokazuju trend decentralizacije.
2016. godine bilo je 2 milijarde ljudi koji imaju indeks tjelesne mase (BMI) 26, a u 2025. će biti 2,7 milijardi sa BMI 25, 1 milijarda sa BMI 30, od kojih 177 miliona sa BMI preko 40. Ove pretjerano gojazne osobe s razlogom su glavni kandidati za hirurški tretman u banjama i spa centrima.
U okviru regulacije uslova za optimalno funkcionisanje ove vrste turizma, potrebno je, kako navodi Majstorović, i da ponuda zemlje destinacije bude normirana. Vrijeme čekanja za hirurške inrtervencije jedan je od razloga zašto ljudi traže alternative širom svijeta. U Kanadi se, na primjer, čeka do 5 godina na barijatrijsku hiruršku intervenciju. Drugo, ljudi nemaju adekvatno osiguranje. U SAD-u čak 45 miliona osoba nije osigurano, što im daje motiv da krenu u potragu za finansijski isplativijom procedurom negdje u svijetu.
Nedostatak pravne regulative odnosi se po mnogo čemu na to da, kako je istaknuto, nemamo krovni zakon koji će obezbijediti procedure. Savjet je da se bude proaktivan i izađe s paketom koji bi bio ponuđen globalno. Potrebno je pozabaviti se nedostatkom prenosivosti polisa osiguranja i mehanizama zaštite GDPR-a, kao opšte odredbe o zaštiti pravnih aspekata ličnosti, izradom paralelnih zdravstvenih kartona za osobe koje dolaze iz inostranstva, etičkih principa koji se odnose na kvalitet njege i nedostatak postoperativnog perioda praćenja, te obezbijediti kvalitetne akreditacije i sistem sertifikacija kako hirurga tako i medicinskih ustanova. Da bi sistem bio referentan poželjno je da se u njemu obavi ne manje od 50 operacija godišnje i ostvari program postoperativnog praćenja, što je veoma kritičan sistem u cijelom svijetu. U tom smislu su korisna softverska rješenja.
Zemlja destinacija mora da ima adekvatnu komunikaciju sa državom. Moraju da postoje adekvatni međunarodni standardi i akreditacije da bi je strani pacijent percipirao kao medicinski sigurnu. Treba formulisati kvalitetne informisane pristanke, te u ugovoru sa pacijentom uvrstiti klauzule o arbitraži u slučaju ljekarske greške.
Oko 85 % pacijenata kandidati su za barijatrijsku hirurgiju.
Epidemija gojaznosti
Podsjećajući na činjenicu da je barijatrijska hirurgija prisutna u regionu od prije 11 godina, te da je u Kodri na ovaj način operisano oko 50 pacijenata, dr Miroslav Ilić istakao je da epidemija gojaznosti u SAD-u ima prevalencu od 36% odraslih, 17% kod adolescenata, 15% ima tešku gojaznost. Ona je 5. vodeći uzrok smrti, u 80% slučajeva odgovorna za dijabetes melitus, 35% za ishemičnu bolest srca, 55% za hipertenzivnu problematiku.
Metabolički sindrom, razlog zbog kog se pacijenti podvrgavaju ovom vidu intervencija, podrazumijeva centralnu gojaznost, povišen krvni prirtisak, povišen nivo plazme glukoze, visok nivo triglicerida i holesterola. Prate ga i brojna pridružena stanja: masna jetra kao uzrok ciroze, policistični sindrom kod žena, erektilna disfunkcija kod muškarca i dr. Ova hirurška terapija, objašnjava dr Ilić, preporučena je po vodičima kod gojaznih pacijenata sa BMI iznad 35. Danas je na snazi ekstremni porast broja supergojaznih.
Začetnik metaboličke hirurgije, kako je objasnio dr Ilić, Nikolo Skopinaro osmislio je 1986. godine proceduru koja podrazumijeva prearanžiranje novih anatomskih odnosa u organizmu, resekciju želuca i premošćavanje, čime se uklanja dio gastrointestinalnog trakta i omogućava gubitak viška tjelesne mase. Prava revolucija, kako kaže dr Ilić, uslijedila je ipak nakon Buhvaldove analize na 20 hiljada pacijenata: 61,2% iznosio je prosječan gubitak težine, kod 86% poboljšan dijabetes, 76,8% prestanak uzimanja lijekova, hiperlipidemija u više od 70% slučajeva izliječena.
Dodajte komentar