Četvrti AROME Montenegro kurs održan u Budvi
Četvrti AROME[1] Montenegro kurs ove godine je realizovan pod geslom „Most između nauke i klinike u onkologiji”. Održan je u Budvi od 10. do12. oktobra, u Hotelu „Falkensteiner”. Ljekari iz 17 uglavnom mediteranskih zemalja, te više od 70 predavača i 170 učesnika uzeli su učešća u ovom značajnom susretu medicinara. Glavni odbor skupa činili su prof. dr Vladimir Todorović (predsjednik Sastanka), sa Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG i Univerziteta Crne Gore, prof. dr Jozef Gligorov (predsjednik AROME organizacije), sa Instituta Katedre za kancerologiju Univerziteta u Sorboni i dr Mati Epro (član ESO organizacije), sa švajcarske Klinike u Ženolijeu. U sklopu susreta realizovan je i treći AROME/ESO[2] konsenzus sa temom „Pristup inovacijama u zaštiti od karcinoma u zemljama u razvoju”.
Na otvaranju 4. kursa ministarka nauke dr Sanja Damjanović prezentovala je mogućnosti liječenja karcinoma hadronskom terapijom koji će biti dostupna u okviru SEEIIST[3] Instituta. Ovaj značajni koncept za liječenje onkoloških oboljenja pacijenata Jugoistočne Evrope dobio je zvaničnu podršku Vlade Crne Gore 2017. godine i plan je da on bude razvijen kao zajednički projekat zemalja regiona. Ministarka Damjanović navela je ovom prilikom da se ovom metodom ciljane terapije tretira isključivo maligno tkivo, te je procenat preživljavanja u okviru pet godina nakon tretiranja veći od 90 odsto. Ona je podsjetila da se pri primjeni konvencionalnih metoda radioterapije procenat preživljavanja u istom vremenskom opsegu kreće između 10 i 20 procenata.
Prisutne su, u uvodnom dijelu skupa, pozdravili i prof. dr Vladimir Todorović i prof. dr Jozef Gligorov, koji su govorili su o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti onkološkog liječenja. − Karcinom je sve više izlječiv. Mnogo ljudi se izliječi od karcinoma, naravno, ako su u ranom stadijumu, ako znaju šta su to preventivne aktivnosti. Vidimo, kontrola pušenja je u zadnjih nekoliko mjeseci rigoroznija, što znači da i tu očekujemo određene rezultate. Skrining programe koji će otkriti veći broj karcinoma u ranom stadijumu moramo da pospješimo − kazao je prof. dr Todorović.
Ističući da se od ovog skupa očekuju zaključci koji će biti u interesu što boljeg liječenja oboljelih od malignih bolesti i koji će se uzeti u obzir prilikom određivanja daljih smjernica zdravstvene politike u našoj zemlji, sekretar Ministarstva zdravlja dr Milovan Vujović ukazao je i na konkretne aspekte borbe protiv kancera u Crnoj Gori. − Ministarstvo zdravlja ima poseban senzibilitet prema oboljelima od malignih bolesti, pa im je kroz pozitivnu listu ljekova obezbijeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unapređuje kvalitet života i produžava životni vijek. Za sva maligna oboljenja koja opterećuju našu populaciju obezbijeđena je terapija biološkim i drugim ljekovima, kao i u zemljama Evropske unije − kazao je Vujović. On je najavio da će u prvoj polovini naredne godine biti nabavljena tri digitalna mamografa za skrining karcinoma dojke.
3 dana naučnog rada
U okviru osam naučnih sesija realizovano je učešće oko 70 eksperata iz oblasti onkologije i radioterapije iz mediteranskog područja.
Prvog dana Kursa govoreno je o inovacijama u dijagnostici i lokoregionalnim tretmanima (dr Radan Džodić, SRB, Damir Vrbanec, CRO), o molekularnoj biologiji (Siniša Radulović, SRB), PET-CT (Kaldun Keru, FRA), o njihovoj hirurgiji (Ivan Marković, SRB), radioterapiji (Jazi Belkasemi, FRA), o organizacionim izazovima u zemljama u razvoju (sesija Nebojše Crnogorca, MNE i Ferenca Vicka, SRB, očuvanju plodnosti (Natalija Dedić Plavetić, CRO), edukaciji pacijenata (Slađana Filipović, SRB), palijativnoj njezi (Jadranka Lakićević, MNE), privatnoj onkološkoj praksi (Vladimir Kovčin, SRB). Prva sesija drugog dana imala je za temu tretmanske inovacije karcinoma dojke (mod. Semir Bešlija, BiH, Nino Vasev, MKD, M. Azegrar, MAR). Govoreno je o molekularnoj dijagnostici (Nina Radošević, FRA), novim radioterapijskim standardima i opcijama (Fadi Žara, LB), anti-HER 2 tretmanima (Đorđo Mustaći, ITA), endokrinim tretmanima (Suzana Vasović, SRB), ciljanoj terapiji TNBC-a (Hasan Erihani, MAR). Četvrta sesija imala je za temu inovacije u terapiji ginekoloških kancera (mod. Zdenka Gojković, BiH, Ada Bunežar, ALG, Zorica Tomašević, SRB), hirurškim procedurama Iztok Takač, SLO), radioterapiji (Dušanka Tešanović, SRB), sistemskoj terapiji (Ljiljana Stamatović, SRB), ranim holističkim procedurama (Verica Jovanović, Suzana Vasović, Ljiljana Stamatović, SRB). Kutani kancerski tretmani glave i vrata bili su tema 5. sesije (mod. Faruk Bena, TUN, Nevenka Lukovac Janjić, MNE, Sedat Turkan, TUR). O ovim lokalizacijama govorio je Mahmut Osahin, CHE, o melanomu Nikola Milošević, MNE, a o nemelanomskim kutanim kancerima Abraham Kuten, ISR.
Šesta sesija AROME kursa imala je za temu inovacije u tretmanu gastrointestinalnih kancera (mod. Abdelatif Benide, MAR, Filip Vukmirović, MNE, Igor Stojkovski, MKD), kolorektalnim procedurama u BiH (Anes Pašić), te nekolorektumima (Nenad Mijalković, SRB). O terapijskim inovacijama u vezi sa urološkim kancerima govorili su Zoran Tomašević, SRB, Milan Risteski, MKD, Zoran Džamić, SRB, Aleksandar Janjić, SRB, Lazar Popović, SRB. Inovacije u oblasti plućnih kancera prikazali su Kristof Zelinski, AUS, Paula Cucu, GRC. Bilo je riječi i o molekularnoj dijagnostici (Radmila Janković, SER), imunološkim tretmanima u BiH (Timur Cerić), ciljanim terapijama (Davorin Radosavljević, SRB), strategijama vođenim prediktivnim markerima (K. Zelinski).
12-og oktobra govoreno je o izazovima edukacije u zemljama u razvoju (mod. J. Belkasemi, Hamuda Buzan, TUN, Dušanka Tešanović, SRB). Karcinome nepoznatih primarnih lokalizacija prezentovao je Nikolas Pavlidis, GRC, a Jozef Gligorov, FRA,Vladimir Todorović, MNE, Mati Epro (CHE) i Nikolas Pavlidis, GRC, bili su predsedavajuci AROME ESO Konsenzus konferenciji gde se glasalo od strane eksperata o potrebi za inovacijama u dijagnostici i terapiji u regionu Mediterana.Primarnim CNS malignitetima bavili su se i Karima Mohtari i Ahmed Idbaih (FRA).
Crna Gora lider u dostupnosti ljekova
Dr Semir Bešlija, direktor Klinike za onkologiju Univerzitetskog Kliničkog centra u Sarajevu u intervjuu za naš list naveo je da, kada su u pitanju trendovi porasta broja oboljelih od karcinoma, to je karakteristično za sav zapadni svijet. − Bilježe se dva trenda. Jedan trend je povećanje incidence i maligna bolest kao takva postaje najčešća bolest generalno i bolest 21. stoljeća. S druge strane, ono što je dobro, bilježi se smanjenje smrtnosti. Ljudi manje umiru od malignih bolesti – rekao je on.
Govoreći o potrebi za modernizovanjem terapije u programima ranog otkrivanja i prevencije, on je objasnio da je to posebno efektno u slučaju liječenja karcinoma grlića materice koji se danas može redukovati i kao klinički entitet. − U situaciji u kojoj žena ide jednom godišnje ginekologu, vi nemate karcinom grlića materice. U BiH to je, po incidenci, karcinom broj 4. U zapadnom svijetu, vrhunske klinike, kao što je ova u kojoj ja radim, vide 4 slučaja godišnje. I to je ta razlika. Kad implementiramo, kad budemo imali i programe za dojku, i za karcinom debelog crijeva i prostate, naša smrtnost će se početi snižavati – objasnio je on.
Inovacije u terapiji omogućavaju da pacijentima bude dostupan i niz novih ljekova. Posebno je bitno, istakao je Bešlija, raditi na skidanju stigme sa ove grupe oboljenja i edukaciji u cilju donošenja odluka da se u onkologiju jako isplati ulagati, jer je to bolest u kojoj su šanse da je pobijedimo sve veće. − Vi ste kad su u pitanju ljekovi za liječenje malignih oboljenja regionalni model. Ono što ste uradili u zadnih godinu dana stvar je izvanredna za ljude koji žive u Crnoj Gori, koji boluju od malignih bolesti, ali isto tako, usuđujem se reći, jedan divan model svim zemljama u okruženju koje to nisu uradile na tako pametan i dobar način – rekao je on, akcentujući vrhunski doprinos vladajuće strukture modernizaciji terapije u Crnoj Gori. – Crna Gora je ostvarila regionalno u tom kontekstu najveći napredak u zadnjih godinu ili dvije dana, bez konkurencije – istakao je on.
Govoreći o aktuelnom AROME skupu, dr Bešlija je naveo da, koliko god izgledalo nevjerovatno, jako puno problema povezuje sve te zemlje i jedna od ideja koja je već pretvorena u djelo je kako rješavati aktuelne probleme koji su karakteristični za zemlje sa niskim ili srednjim bruto nacionalnim dohotkom.
U razvijenim zemljama stepen ukupnog izlječenja svih malignih bolesti prelazi 46%.
Mi imamo sada jedan totalno novi klinički pristup koji se zove imunoterapija. Dakle, totalno novi način liječenja malignih bolesti koji kod bolesti kao što su melanom, nemikrocelularni karcinom pluća, u metastatskom miljeu daje rezultate koje mi prije 5 ili 10 godina nismo mogli ni sanjati – objašnjava dr Bešlija. Onkologija, kao grana medicine koja napreduje čudesnom brzinom, po nekim procjenama će već 2020. raspolagati količinom informacija koje će u toku jedne godine 2 puta u cjelosti biti promijenjene. − Mi nemamo pravo, niko od nas, ni ljudi koji obavljaju vlast, ni mi koji se bavimo ovim poslom, reći da nešto u Njemačkoj ili Italiji može, a da kod nas ne može. Ne vidim ni jedan razlog za to – istakao je dr Bešlija.
Govoreći o kompleksnom konceptu karcinoma, on je objasnio da je u pitanju proces koji stručnjaci korak po korak otkrivaju i zahvaljujući čemu ostvaruju nove terapijske korake. Ukazujući na prednosti Crne Gore kao idealne, male zemlje koja može imati izvrstan registar, on je sugerisao da se nastavi sa argumentovanim dijalogom. − Krenuli ste jako dobro i savjet vam je da samo tako i nastavite. Imate ljude koji znaju svoj posao odlično – istakao je on.
Skrining, preventiva, edukacija i dostupnost terapije – ključ uspjeha
Jedan od glavnih organizatora 4-og AROME kursa prof. dr Jozef Gligorov, govoreći o ciljevima ovog skupa, objasnio je da u regionu Mediterana postoje zemlje sa su ogromnim razlikama u preživljavanju, dostupnosti terapije, dostupu tehnologije i sl. Podsjećajući da je prvi AROME skup organizovan prije 7 godina, on je objasnio da je cilj ovog skupa da se vidi koji su noviteti ostvareni tokom posljednje dvije godine, koliko je prošlo od prethodnog sastanka, i kako ih implementirati. − Bar možemo da damo jak signal, političarima, predstavnicima osiguranja, pacijentima. To je vrlo važno – istakao je on.
Procjenjujući situaciju u Crnoj Gori, dr Gligorov je naveo da je ona, što se tiče dostupnosti ljekova, izvanredna. − Crna Gora je najvjerovatnije među prvima, ako ne i prva, što se tiče dostupnosti ljekova za kancer. Jeste da ima još potrebe, da nije možda optimalno, ali u evropskom, mediteranskom okviru, možda je Crna Gora jedna od najnaprednijih – rekao je on.
U nizu preporuka koje je dao broj 1 je prevencija. − Ona je neophodna jer najbolji lijek protiv raka: nemati rak – rekao je on. Broj 2 je edukacija. − Edukacija ljekara, ali i ljudi koji žive na određenoj teritoriji. Treba znati da jedan dobar dio tipova raka može da se izliječi ako dođe do skrininga. Postoje i neki za koje, iako su napredni, ima dosta kvalitetnih ljekova, terapija, zračenja, raznih mogućnosti koje omogućavaju da se ti ljudi izliječe, ili ako se ne izliječe žive jako dugo, sa dobrim kvalitetom života – objasnio je on.
Skrining, preventiva, rana dijagnostika i edukacija su, po njemu, neophodni. Uz sve, bitno je obezbijediti dostupnost terapije, za šta se, po njemu, svaki ljekar u Mediteranu danas bori. Crna Gora je u tom smislu dobar primjer.
Anita Đurović
[1] Asocijacija za radioterapiju i onkologiju Mediterana
[2] Evropska škola onkologije
[3] The South East European International Institute for Sustainable Technologies (SEEIIST)
Add comment