Bilo bi dobro kada bi se svi koji imaju takve probleme odmah obratili ljekaru, a što manje na svoju ruku uzimali terapiju. Svaka jednostavna polinoza može da se iskomplikuje ako se ne liječi
Piše: Dr Jasmina Kadić, spec. pneumoftiziolog
Sve više ljudi, a pogotovu djece, postaje alergično na najrazličitije materije iz prirode, hrane, ljekova, kozmetike…
Međutim, s proljeća kreće ”epidemija alergija”, prije svih polenskih.
Alergije znače preosjetljivost organizma ili pretjeranu reakciju na neke materije iz okoline, na koje organizam inače ne bi trebalo da reaguje. U kontaktima s njima odbrambeni sistem se poremeti i dolazi do nepotrebnog i prekomjernog stvaranja antijela.
Alergije su u posljednje vrijeme veoma zastupljene i smatra se da čak do 25 odsto svjetske populacije ima neku vrstu alergijske manifestacije.
One se mogu različito ispoljiti – bilo kao alergije respiratornog trakta (organa za disanje), ili kao alergijske reakcije organa za varenje, a mogu da budu kožne manifestacije.
Alergije postaju najinteresantnije s proljeća jer veliki broj ljudi ima neku alergijsku manifestaciju na polen, na
cvjetanje. Klasična proljećna alergija ili polinoza (polenska kijavica) manifestuju se napadima kijanja, sekrecijom iz nosa, zapušenim nosem, crvenilom, suzenjem očiju, svrabom očiju, grebanjem u grlu, kasnije može da se javi suvi kašalj ali se javljaju i neki komplikovaniji simptomi koji zahtijevaju ozbiljnije liječenje i tretman.
PROLJEĆNI UMOR
Takozvani proljećni umor koji se javlja kod mnogih ljudi jednostavno znači zamor organizma nakon zime. Tokom zime se čovjek manje izlaže suncu, kiseoniku, manje vremena provodi na otvorenom, ishrana je zimi drugačija – više su zastupljene namirnice s dosta masti, bjelančevina, konzumira se manje svježeg povrća i voća, vitamina i minerala.
Same polinoze su vrlo dosadne, one nijesu opasne po život, ali ograničavaju normalno funkcionisanje čovjeka i otežavaju ispunjavanje svakodnevnih obaveza, zbog čega su ljudi jednostavno prinuđeni da traže pomoć.
Bilo bi dobro kada bi se svi koji imaju takve probleme odmah obratili ljekaru, a što manje na svoju ruku uzimali terapiju. Svaka jednostavna polinoza može da se iskomplikuje ako se ne liječi – dolazi do upale sinusa, pojave suvog, nadražajnog kašlja, pojava nekih asmatičnih simptoma, a to sve zahtijeva ozbiljan pristup i ozbiljno liječenje.
Što se tiče proljećne alergije, takozvane polenske kijavice, najosjetljivija je populacija od petnaest, šesnaest godina do četrdesetih.
PUMPICE – LIJEK BROJ JEDAN ZA ASTMU
Smatra se da je dječja astma u osnovi alergijska i kod nje se apsolutno mora voditi računa o terapiji koja mora da bude i antialergijska i antiasmatična. Za liječenje dječije astme postoji široka paleta ljekova, a danas se sve više i u svijetu ide na to da se, kako kod djece tako i kod odraslih, liječenje sprovodi pumpicama. Kada se pumpica pomene pacijentu svi se obično uplaše, ali trebalo bi da znaju da su one broj jedan zato što je to lijek koji djeluje samo tamo gdje treba, ne ide generalizovano. Nijedna tableta koju popijete nije toliko pametna da zna za koju bolest ste je popili i na koji organ treba da djeluje.
Ove vrste alergija se mogu jednostavno dijagnostikovati – anamnezom, laboratorijskim analizama ili alergološkim kožnim probama, koje za 20 minuta pokazuju nalaz.
Nakon testa pouzdano se utvrđuje koja vrsta polena može da izazove alergijsku reakciju. Zna se vrijeme cvjetanja za određene biljke i onda se može na osnovu toga odrediti i preventiva.
Drveće najkraće cvjeta 10 – 15 dana i za tu godinu je gotovo s tom vrstom polena.
Najkomplikovanije su trave. Ima ih veliki broj, a i klima je povoljna za cvjetanje, tako da maltene od marta do kraja do kraja oktobra one non- stop rastu i cvjetaju.
ALERGIJE SU NEIZLJEČIVE
Alergije se nikada ne mogu izliječiti. One mogu u nekom periodu da miruju, godinama nemate nikakve simptome, a onda odjednom opet dođu. Pojave se pri padu imuniteta, kada je organizam pod stresom ili poslije nekih bolesti kao što su upale pluća, neke teže operacije ili traume. Čim dođe do pada imuniteta, alergije se ponovo aktiviraju. Takođe, alergija se ne može ustanoviti prije nego se čovjek izloži alergenu na koji je alergičan. Ne može se unaprijed znati da li je neko na nešto alergičan.
Postoje i poleni korova, ali alergijeske reakcije na njih ne javljaju se na proljeće već obično krajem ljeta i početkom jeseni. Danas postoje paleta ljekova koji se koriste u terapiji alergija, ali ne postoji lijek za izlječenje alergije. No bez obzira na neizlječivost, pacijenti mogu biti zadovoljni današnjim ljekovima, jer oni olakšavaju i najteže manifestacije alergija. Djeluje se samo simptomatski – počev od najjednostavnijih pumpica, sprejeva i kapi za nos do raznih ljekova koji su karakteristični samo za alergije, a postoje i ljekovi koji mogu da se daju kao preventiva, koji rade na podizanju imuniteta.
U liječenju alergija radi se i takozvana desenzibilizacija kojoj se mnogo više pribjegavalo u prošlosti nego danas. Ta metoda podrazumijeva da se pod kontrolom ljekara pacijentu daje alergen na koji reaguje u određenim dozama, sve većim. U prvih 12 sedmica daje se svake sedmice veća doza, a onda po isteku tih 12 sedmica doza se u narednih dvije godine daje mjesečno.
Mnogi pacijenti tom terapijom nijesu zadovoljni jer ih vežete da dvije godine mjesečno primaju injekcije, a niko im ne garantuje da će biti i izliječeni. Pored polinoza postoji i alergija na hranu koja se često manifestuje kožnim promjenama – tipičnim koprivnjačama ili urtikarijama.
